Archive for November 15th, 2009
Uhapšeni napadači na Pirgidisa!
Safet Č., zvani Šiptar (40), iz Kosovske Mitrovice i Milo J. (49) iz Berana uhapšeni su zbog sumnje da su teško ranili grčkog državljanina Spirosa Pirgidisa (50), direktora kompanije „Sunoko Srbija". Kako Press saznaje, razbojnici su 28. aprila upali u kuću Pirgidisa u Sremskoj Kamenici jer su imali pogrešnu informaciju da u sefu drži dva miliona evra!
Razbojnici uhapšeni su u sinhronizovanoj akciji novosadske policije i Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije, u saradnji sa policijama iz nekoliko evropskih zemalja. Milo J. i Safet Č. uhvaćeni su u Beogradu, dok je treći napadač u bekstvu.
Pobegli sa 200 evra
Spiros Pirgidis teško je ranjen pre sedam meseci u elitnom delu Sremske Kamenice, u ulici Milutina Tatića u iznajmljenoj vili „Viktorija". Sagovornik Pressa blizak istrazi kaže da napad na Grka nema nikakav politički motiv, jedini razlog je koristoljublje.
- Trojica razbojnika dobila su informaciju da u toj vili živi građevinski preduzimač, koji u skrivenom sefu ima najmanje dva miliona evra! Međutim, Pirgidis se u tu vilu uselio mesec dana ranije i nije znao da u kući postoji sef - kaže za Press izvor blizak istrazi, i dodaje:
- Pirgidis je te večeri došao kući i gledao utakmicu Lige šampiona, ne znajući da su razbojnici pre njega ušli u dvorište. Oni su ušli desetak minuta pre nego što se Pirgidis vratio s posla. U jednom trenutku, Grk je čuo da je neko u dvorištu. Otvorio je vrata i tada je pogođen sa četiri metka u stomak! Napadači su ga uveli u kuću, mučili ga i pretili smrću ako ne oda gde drži skriveni novac. Kada su shvatili da su imali pogrešne informacije, pobegli su sa 200 evra, dva mobilna telefona i ručnim satom!
Milo J. je uhapšen u petak u Beogradu u naselju Zvezdara, dok je ulazio u svoj „pežo".
Pljačkaši uhapšeni u Beogradu
- Ispod haube automobila pronađen je pištolj, a u kolima lažni brkovi i brada. Safet Č. je takođe uhapšen u Beogradu, kod benzinske pumpe „Zmaj", a kod njega su pronađeni pištolj kalibra devet milimetara sa kojeg je izbrisan serijski broj, falsifikovana lična karta na ime Zorana I. iz Beograda i manja količina droge i municije. Policiji je poznat identitet trećeg napadača, ali on je najverovatnije pobegao iz Srbije. Mi smo u neprestanom kontaktu sa policijama zemalja u regionu i imamo razloga da verujemo da će i on biti uhapšen - kaže izvor Pressa.
Kako saznajemo trojica, razbojnika poznata su policiji.
- Milo J. je 20 godina živeo u skandinavskim zemljama, odakle je za potrebe kriminalaca regrutovao mlađe momke iz Srbije i Crne Gore. U Srbiju je došao tek pre pet godina, kada mu je ubijen brat u jednoj pucnjavi u Beogradu. Tada je počeo sa raznim kriminalnim aktivnostima u zemlji, ali nije bio osuđivan. Međutim, u Novom Sadu živeo je povučeno, sa ženom i troje dece u stanu kod Limanske pijace. Safet Č. je veći deo života proveo u zatvoru. Za njim je bila raspisana Interpolova poternica za seriju razbojništava u Češkoj, ali i srpska poternica tragala je za njim zbog istih dela, a na osnovu presude Trećeg opštinskog suda u Beogradu - kaže izvor Pressa iz policije.
Zaplenjeni hašiš u Srbiju stigao iz fabrike droge u Bugarskoj!
Sagovornik Pressa blizak istrazi kaže da je zaplenjena droga najverovatnije došla iz jedne od fabrika za proizvodnju narkotika u Bugarskoj! Prema njegovim rečima, zaplenjena droga bila je sveža, a bilo je prisutno i hašišovo ulje.
- To nas je malo zbunilo jer do sada zaplenjeni hašiš nikada nije bio toliko svež, što navodi na činjenicu da je reč o drogi koja je proizvedena u Bugarskoj. Takođe, nedavno smo zaplenili 20 kilograma heroina u kuglicama, koji je takođe bio svež, što opet potvrđuje našu tezu da u susednoj Bugarskoj postoji velika fabrika droge - kaže sagovornik Pressa.
Podsetimo, droga je pronađena u rezervnom točku „volvoa V70 karavan", u kome su bila dva engleska državljanina turskog porekla. Oni su pre nekoliko dana iz Srbije ušli u Bugarsku, gde su se zadržali nekoliko dana i preuzeli drogu. Na povratku iz Bugarske, prilikom rutinske kontrole na prelazu Gradina, u rezervnom točku pronađen je 21 paket presovanog hašiša. Pretpostavlja se da je odredište bila Holandija ili neka druga zemlja u tom delu Evrope
Hašiš se poslednjih godina retko švercuje jer nije popularan kod narkomana, tako da je ovo najveća zaplena ove vrste droge na graničnom prelazu Gradina. Hašiš je vrsta opojne droge, smola koja se luči na cvetovima ženske biljke indijske konoplje. Ova droga deluje na centralni nervni sistem izazivajući euforiju i halucinacije i gubljenje osećanja vremena i prostora.Odloženo suđenje grupi optuženoj za svirepo ubistvo
Optužnica koju zastupa okružni javni tužilac Ratko Galečić tereti Bojana Gavrića za teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja, dok su Dragan Krč (27), supruga ubijenog Jelena Živković (24), Saša Glavaški (25) iz Šida i Dragan Pendić (53) iz sela Ločevac kod Gornjeg Milanovca optuženi za pomoć učiniocu krivičnog dela i neprijavljivanje krivičnog dela.
Ubistvo Srđana Živkovića dogodilo se između 12. i 15. februara ove godine u Masarikovoj ulici u Šidu stanu gde su, sa Srđanom i njegovom suprugom Jelenom, živeli i Marina (23) i Miroslav (34) Šuster iz Šida, sestra i zet Bojana Gavrića.
U iskazima tokom istrage, Bojan Gavrić je tvrdio da je pijan došao u stan kod Živkovićevih, gde je bio i poznanik Saša Glavaški.
- Pre dolaska popio sam veliku količinu piva, litru alkoholnog pića, pušio sam marihunau i uzeo „spid". Iz kupatila sam čuo galamu iz sobe u kojoj su bili moja sestra Marina i Srđan Živković. Kad sam ušao u sobu, čuo sam Srđana da je psuje i tu mi nastaje prekid sećanja sve dok nisam video okrvavljenog Srđana. Nisam bio svestan da sam ga ubio drškom pištolja - rekao je Bojan Gavrić.
Posle ubistva, Gavrić je uzeo Živkovićev džip i sa Živkovićevom suprugom Jelenom i svojom sestrom Marinom otišao u okolinu Gornjeg Milanovca, gde je u uzgajivačnici pasa Dragana Pendića radio njegov kum Dragan Krč iz Šida. Posle nekoliko dana, Gavrić i Krč vratili su se u Šid i izbrisali deo tragova na mestu zločina. Telo ubijenog Srđana odneli su u selo Molovin gde u bašti Bojanove i Marinine bake Milice Subić iskopali rupu i spalili telo benzinom. Nakon toga, okrečili su stan u kojem se dogodilo ubistvo, a potom su se vratili u selo Ločevac. Tamo su ostali skoro mesec dana sve dok ih nisu uhapsili pripadnici antiterorističke jedinice. Prilikom hapšenja kod njih su pronađeni automatsko oružje i pasoši, što je policiju navodilo na sumnju da su pripremali bekstvo iz zemlje.
Odlažući glavni pretres za sredinu januara, krivično veće sudije Vesne Ostojić zatražilo je od Kazneno-popravnog zavoda precizan izveštaj o bolesti prvooptuženog Gavrića i vrsti medicinske terapije koju prima.Hapšenje krivaca za požar u „Zastavi”
Odgovorni za požar u fabrici automobila „Zastava" biće ubrzo uhapšeni, saznaje Press u Vladi Srbije! Državni vrh zauzeo je čvrst stav da se pravdi privedu svi koji su odgovorni za požar koji je izbio u subotu ujutru i kojeg je, prema prvim izjavama nadležnih, izazvao ljudski faktor. U požaru je izgorelo devet školjki za automobil „punto", urušeno je 200 kvadratnih metara krova, a oštećeni su transporter za prenos vozila i elektro-instalacije.
- Očekujemo da odgovorni za požar u fabrici budu uhapšeni. Jasno je da je u pitanju ljudski faktor i neko će morati da zbog toga bude kažnjen. „Zastava" je u problemima poslednjih 15 godina i nedopustivo je da sada, kada se proizvodnja zahuktava, a italijanski „Fijat" je preuzima, pojedinci sebi dopuštaju da svoj posao obavljaju krajnje nemarno - kaže izvor Pressa iz Vlade Srbije.
Zasad je poznato da je požar buknuo u hodniku između hala Montaža i Lakirnica i da je uništio devet školjki „punta" i svu instalaciju na tom delu fabrike. U vreme požara pogon „Karoserija" je radila regularno, a u delu gde je izbila vatra, radnici „Goše" iz Smederevske Palanke su radili na sanaciji i izmeštanju stare opreme.
Sedam dana raščišćavanja
Požar u „Zastavi" prekinuo je proizvodnju „punta", a ni raščišćavanje pogona neće početi pre okončanja istrage. Prema prvim, nezvaničnim informacijama iz fabrike, prouzrokovana šteta iznosi oko milion evra.
- Požar je zahvatio površinu od 700 kvadratnih metara, od toga 200 kvadratnih metara krova. Najveća šteta je to što je onesposobljen transporter, traka koja školjke nosi od Lakirnice ka Montaži i u suprotnom pravcu. Raščišćavanje pogona ne sme da se radi 24 sata posle ugašenog požara, a onda prvo treba ispitati instalacije, pa uključiti struju. Samo raščišćavanje trajaće bar sedam dana. Trake bi mogle da budu osposobljene za rad za oko dve do tri nedelje - tvrdi Pressov sagovornik.
Nakon požara najavljeno je da će deo poslova, bar prvih nedelju dana, da se radi ručno. Zamenik predsednika sindikata fabrike Zoran Marković objašnjava za Press da to znači da bi radnici iz Lakirnice ofarbane školjke na odgovarajućim kolicima odvozili u Montažu.
- Sreća je da ni Lakirnica ni Montaža nisu oštećene. Vatrogasci su brzom intervencijom spasli silne gume za prvu montažu, motore za „punto" i delove čije bi uništenje donelo ogromnu štetu, a možda i ljudske žrtve. Krizni štab fabrike zaseda i pravi planove za ponedeljak, kada ćemo znati šta dalje. Vremena za gubljenje nemamo, treba da zaradimo onih 722 evra, koji nam po jednom izrađenom „puntu" pripadaju - ističe Marković.
Pomoći će i Vlada
Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nebojša Ćirić izjavio je juče za Press da će proizvodnja u ovoj fabrici započeti za dve nedelje i da će u međuvremenu nesmetano ići isporuka „punta".
- U „Zastavi" se trenutno nalazi oko 1.300 novih vozila i to je količina koja bi trebalo za 15 dana da bude isporučena kupcima, tako da, i pored toga što ćemo dve nedelje imati obustavu proizvodnje, isporuka „punta" neće biti ugrožena - rekao je Ćirić. On je naglasio i da će će šteta od požara verovatno biti pokrivena iz osiguranja ali će, ako bude potrebno, i Vlada Srbije pomoći „Zastavi"!
- U toku je uviđaj policije. Čim se završi posao forenzičara, počeće radovi na saniranju štete od požara - rekao je Ćirić.Homen: Revolucionarne izmene Zakona o parničnom postupku
On je napomenuo da će Ministarstvo pravde za desetak dana izaći na javnu raspravu sa ovim zakonom.
- Zakon o parničnom postupku jedan je od najvažnijih zakona u celokupnoj reformi pravosuđa jer brzina i dužina sudskog postupka prvenstveno zavisi od procesnih zakona. Od ukupnog broja predmeta koji se vode pred srpskim sudovima, čak 70 posto su parnični - rekao je Homen, dodajući da očekuje da će ovaj zakon biti usvojen u parlamentu do kraja godine.
- Izmenama Zakona predviđeno je da se ostavi strankama u postupku određeni rok da dostave sve dokaze pred sudiju, tako da sudija više neće sam izvoditi dokaze i određivati veštačenja, već bi to radile stranke - objasnio je Homen. Kada sudija u roku 90 ili 120 dana dobije sve dokaze, on bi posle toga bio u poziciji da sudi dan za danom na osnovu postojeće dokumentacije, odnosno dokaza koje su mu dostavile stranke.
- Shodno ovim rešenjima, u roku od nekoliko dana mogao bi da bude okončan sam postupak i izrečena sudska odluka - naveo je državni sekretar.
Prema njegovim rečima, najbitniji reformski koraci odnose se, osim prikupljanja dokaza, na redukciju vanrednih pravnih lekova. Predlogom izmena zakona predviđeno je ukidanje zahteva za zaštitu zakonitosti u potpunosti, pri čemu se imalo u vidu da parnični postupak predstavlja dispoziciju stranaka i da mešanje državnog tužioca podizanjem ovog pravnog leka više nije nužno.
Vlada Srbije u 2010. ukida krizni porez na visoke plate!
U aprilu ove godine Vlada Srbije je donela zakon prema kojem je ministrima, poslanicima, državnim službenicima i nekim radnicima javnih preduzeća naplaćivan ekstraporez od 10 odsto na deo plate koji je veći od 40.000 dinara. Ako je plata bila 45.000 dinara, oporezivan je deo od 5.000, i to je iznosilo svega 500 dinara mesečno. Oni koji su imali plate iznad 100.000, morali su državi da plaćaju 15 odsto poreza, dok je najveća plata bila ograničena na šest prosečnih u zemlji i iznosila je oko 186.000 dinara.
Ministarka finansija Diana Dragutinović kaže za Press da efekti zakona i nisu bili veliki jer je obuhvatao mali broj ljudi. Zbog toga ministarka smatra da bi bilo „u redu" da se porez ukine.
- U javnim preduzećima i administraciji ima svega 20 odsto zaposlenih čije plate prelaze 40.000 dinara. Ja ne volim diskriminaciju i ne volim da jedni plaćaju nešto, a drugi ne - izjavila je ministarka.
U fond solidarnosti su na ime ekstraporeza prikupljene 1,2 milijarde dinara (12,9 miliona evra). Ministarka Dragutinović kaže za Press da će ostatak od 600 miliona biti ostavljen za ugrožene građane.
Ekonomisti tvrde da će 1,2 milijarde dinara, koliko je skupljeno u budžet zbog ekstraporeza, morati da nadoknade građani Srbije, i to preko poreza koji plaćaju državi. Ekonomista Milan Kovačević kaže za Press da ne bi trebalo da se ukida ovaj porez dok ne krenemo iz ekonomske krize.
Srbija zaustavila prvi talas gripa
Predstavnik Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji doktorka Melita Vujnović kaže za Press da je zdravstveni sistem Srbije, kao i kompletno društvo, jako dobro reagovalo na epidemiju svinjskog gripa, koja je zatvaranjem škola sad i definitivno usporena.
Ona kaže i da smo apsolutno u tajmingu kada je reč o vakcini jer od 199 zemalja, samo dvadesetak danas vakciniše stanovništvo, a u neku ruku to može da bude i dobro jer ćemo imati iskustvo u praćenju postvakcinalnih reakcija onih koji su krenuli nas.
- Ministarstvo pregovara sa proizvođačima od juna. Bila sam prisutna na tim sastancima i još tada je Srbija planirala i „rezervisala" tri miliona doza. Svi proizvođači su znali za rezervaciju i tada je dato „meko" obećanje da ćemo dobiti traženu količinu. Nadamo se da će „Torlak" završiti svoju proizvodnju sledeće godine, tako da ćemo za narednu sezonu imati vakcinu koji god virus gripa da je u pitanju.
Kolika će zaista biti korist od vakcine, ako se zna da će do decembra, kada stižu prve doze, jedan deo stanovništva oboleti od gripa, kao i da je od vakcinacije do sticanja imuniteta potrebno nekoliko nedelja?
- U idealnim uslovima važno je da se vakcinacija završi pre nego što počne obolevanje. Ali virus je prepoznat u aprilu, već u junu je proglašena pandemija i SZO je potvrdila preko svojih velikih svetskih laboratorija stabilnost virusa od koga će se praviti vakcina. Ali ovaj virus jednostavno nije hteo da pruži potreban „prirast" vakcine, tako da su ukupne količine za ceo svet nedovoljne. Svakako da bi bilo idealno da je ceo svet imao vakcinu pre nego što je krenuo ovaj talas pandemije. Južna hemisfera uopšte nije imala vakcinu jer nije bilo vremena. Moramo imati u vidu i predviđeno trajanje pandemije. Očekuje se da će ovaj talas trajati do kraja zime, ali vidimo sa južne hemisfere da se i u toplijim mesecima nastavljaju slični slučajevi, iako u manjem broju. Sve nacionalne vlasti su suverene i naše zdravstvene vlasti su donele svoju odluku. Odgovornost za ovakvu odluku je potpuno na nacionalnim autoritetima.
Da li treba primiti vakcinu?
- SZO preporučuje da se u bolestima koje se mogu sprečiti vakcinom primi vakcina. Kada posmatrate istoriju, da nije bilo vakcine, nama bi deca i danas umirala od difterije, tetanusa... Vakcina jeste prepoznata naučna metoda prevencije.
Da li ćete vi primiti vakcinu?
- Svakako. Čim budem imala mogućnost, jer sam i bronhitičar i astmatičar. Spadam u rizičnu grupu.
Znači da nema razloga za paniku i brigu?
- Panika i briga nisu isto. Vrlo sam zadovoljna time što vidim u Srbiji, a to je povećan nivo svesti i interesa javnosti na koji način mogu da se zaštite od ovog gripa. Znamo da se ovaj grip ne ponaša kao sezonski i vrlo liči na špansku groznicu. I kod nje je kasnije otkriveno da je počela jednom varijantom svinjskog virusa, da bi se kasnije rekombinovao između svinja, kokošaka i ljudi. Dobro je što ima zabrinutosti, ali ne treba da ima panike. Ona nikome ne pomaže.
Da li je Srbija dovoljno pripremljena za epidemiju?
- SZO ne može nekoga da ocenjuje, procenjuje i da poredi. Naša saradnja sa Srbijom, međutim, vrlo je intenzivna. Kada se pojavio ptičji grip 2003. godine, počele su pripreme sa svim zemljama, a Srbija je bila veoma izuzetno ažurna u tome. Tada je izrađen centralni nacionalni plan pripravnosti, planovi o broju antivirusnih lekova koji treba da se kupe i prva edukacija nadzora nad gripom. U odnosu na preporuke koje je dala SZO, srpski zdravstveni sistem je sve ispunio.
Kakva su svetska iskustva u borbi sa gripom?
- Mi smo sada u fazi pandemije, dok je južna hemisfera prošla zimu i sezonu gripa. Ukrajina ima oko 500.000 prijavljenih s nekom respiratornom bolešću, većina H1N1. U toku su ispitivanja kako bi se utvrdilo da nije došlo do mutacije virusa, a prema onome što do sada znamo - nije. SZO je i dalje u Ukrajini i rade se istraživanja. Zemlje Južne Amerike su, ipak, bile jako dobar primer jer su blisko sarađivale u vreme gripa, bez obzira na to u kakvim su političkim odnosima. Na kraju talasa epidemije gripa, koji je sada već u opadanju, uradili su detaljnu analizu svega što se dešavalo. Svi su dobro reagovali, a Čile posebno. Oni imaju 17 miliona stanovnika, a dali su 650.000 doza antivirusnih lekova što je 3,8 odsto populacije. Srbija ovog momenta ima lekove za tri odsto populacije, uključujući „tamiflu", zatim „tamiflu" za decu u vidu kapsula koje se rastvaraju u manjim dozama i „relencu", koja se inhalira. Peru je, na primer, kao Srbija, jako rano počeo sa zatvaranjem škola i tako usporio epidemiju.
Znači odluka da se zatvore škole je bila jako dobra?
- Apsolutno, jer je Srbija tako usporila epidemiju. Ovaj grip napada mlađe generacije, koje su ugrožene jer nemaju nikakav imunitet.
Kroz nas je prošao tek talas epidemije. Šta možemo da očekujemo u narednom periodu?
- Sa južne hemisfere znamo da je šest do sedam nedelja rastao broj slučajeva na početku epidemije. Onda se zadržao nekoliko nedelja, pa je polako opadao. Kritična su bila tri zimska meseca. Ovde je epidemija počela rano, očekuje se da će trajati cele zime, a kojim intenzitetom zavisi koliko ćemo biti u stanju da kontrolišemo svoje ponašanje i međusobno prenošenje. Grip će najverovatnije trajati do februara, marta.
Počinje nastava, perite ruke da sprečite širenje gripa
Da li će neka škola ponovo biti zatvorena zavisi od epidemiološke situacije na određenom području, a o tome odlučuju lokalne samouprave u dogovoru sa epidemiolozima.
Časovi koji su izgubljeni pošto je jesenji raspust produžen za pet radnih dana biće nadoknađeni, a kako je ranije rečeno u Ministarstvu prosvete, najrealnije je da to bude učinjeno produžetkom školske godine. Prvi nastavni dan nakon produženog raspusta u pojedinim školama počeće štrajkom upozorenja koji je za najavila Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Smanjuje se broj hospitalizovanih pacijenata od svinjskog gripa
U većini zdravstvenih ustanova, međutim, broj hospitalizovanih pacijenata od ove bolesti se smanjuje. Primera radu, u bolnicama Zdravstvenog centra u Užicu u sredu su se od novog gripa lečila 92 pacijenta, a juče 83.
U bolnici u Valjevu od novog gripa leči se 15 pacijenata. Dvoje je prekjuče otpušteno na kućno lečenje, a primljeno je petoro novih pacijenata sa simptomima novog gripa, dete od 13 godina i četiri odrasle osobe.
Epidemiolog i član Radne grupe za pandemiju dr Branislav Tiodorović rekao je za Press da pad broja hospitalizovanih pacijenata dokazuje da se prvi talas polako završava.
Prema njegovim rečima, kao što se može dogoditi da nam odmah iza ovog dođe drugi talas gripa, tako se može desiti i da virus napravi predah od 10 do 15 dana.
- Ali, drugi talas ćemo verovatno imati do kraja godine, posle čega ćemo opet imati pad, a zatim, po završetku zimskog rapusta i polaska dece u školu, onaj najjači udar. Bilo bi dobro kada bismo Novu godinu dočekali bez velikog talasa - ocenio je dr Tiodorović.
Virus svinjskog gripa, od 24. juna pa do sada, u našoj zemlji potvrđen je kod 285 osoba, dok epidemiolozi procenjuju da je njega odbolovalo nekoliko desetina hiljada stanovnika.
Monika Beluči u Petlovcu!
Glumica Marija Petronijević, poznata po ulozi Jasne u filmu „Zavet" Emira Kusturice, sa kojim je posetila festival u Kanu, talenat je potvrdila kao doktorka Ivana u hit seriji „Selo gori, a baba se češlja". U intervjuu za Press Marija kaže da je odbijala ponude da se skine pred kamerama i da joj laska poređenje sa slavnom Monikom Beluči.
- Naravno da mi ne smeta poređenje sa Monikom. Velika mi je čast ukoliko neko pronalazi sličnost sa Belučijevom, jer je velika glumica i uzor mnogima, pa i meni - kaže Marija.
Zašto ste posle „Zaveta" odbili mnoge filmske ponude?
- Bilo je raznih ponuda koje su zahtevale slobodnije scene, ali sve sam ih u startu odbila! Svoj glumački talenat ne moram da pokazujem na taj način. Smatram i da privatni život u potpunosti ne bi trebalo da iznosim u javnost. Osoba koja se bavi javnim poslom treba da se dokazuje kroz svoj rad, a ne iznoseći prljav veš iz privatnog života.
Da li je Kusturica zahtevan reditelj? Kako komentarišete aktuelne medijske napade na njega?
- Uloga u Kustinom fimu bio je moj prvi dodir sa glumačkim svetom, pa ne mogu objektivno da sudim o težini rada sa njim. To vreme će mi uvek predstavljati nešto posebno, jer mi je sve bilo strano i igrala sam glavnu žensku ulogu. Kusturica je veliki reditelj zahvaljujući kome smo priznati u svetskoj kinematografiji. Ali, kod nas se sve prašta osim uspeha! Ne dešavaju se prvi put toliki napadi i kritike na njegov račun, ali zna Kusturica da se bori sa tim.
Hoće li doktorka Ivana u „Selo gori..." zaseniti ulogu Jasne iz „Zaveta", po kojoj vas pamte gledaoci?
- Te dve uloge su potpuno različite. Drago mi je što je lik doktorke u Radašinovom Petlovcu bio veoma zapažen. Uloženi trud se isplatio. U novom serijalu moja uloga postaje kompleksnija. Lik Ivane se razvija još dublje i nosi lepotu i težinu materinstva. Naime, kroz njega će se provlačiti problemi sa kojima se susreće jedna mlada majka, a o kojima se retko govori.
Zbog čega nikad niste pokušali da upišete studije glume?
- Trenutno sam na trećoj godini Fakulteta za kulturu i medije, ali nisam odustala od namere da jednog dana diplomiram i glumu. Veoma sam ambiciozna, želim da napredujem i stičem nova znanja, i sigurno ću se pojaviti na prijemnom na Fakultetu dramskih umetnosti.