Archive for November 25th, 2009
I škola u kampanji!
Usred kampanje za izbore na Voždovcu Liberalno-demokratska partija postavila je bilbord na kojem se pominje Dvanaesta beogradska gimnazija, a da pri tom nije konsultovala nikoga iz škole! Bilbordi sa porukom "Škola, a ne šljam" postavljeni su na više mesta na Voždovcu, a u gornjem desnom uglu navedena je i XII beogradska gimnazija.
U LDP-u tvrde da je škola pomenuta u krajnje afirmativnom smislu, ali je direktorka gimnazije Svetlana Miljenović ogorčeno zahtevala da se bilbord povuče bez obzira koju poruku nosi!
Protiv zakona
- Niko iz stranke nas nije obavestio da će se ime naše škole pojaviti na bilbordu! To je apsolutno protiv zakona i moralno nedopustivo! Zaposleni profesori su kivni zbog toga - rekla je Miljenovićeva.
Ona je istakla da je stranka morala da obavesti školu bez obzira na to koju je poruku želela da pusti u javnost.
- Ne ulazim u sadržaj plakata i koju su poruku hteli da pošalju biračima. Čak i da je krajnje dobronamerna, to je apsolutno stvar škole da li želi da se njeno ime pominje u političke svrhe - ističe Miljenovićeva.
Menadžer gradskog odbora LDP-a Dejan Ranđić rekao je za Press da je čitava kampanja koju stranka vodi na Voždovcu usmerena ka školstvu i prema mladim ljudima.
Ponos Voždovčana
- Nemam komentar na reakciju direktorke škole, jer ne mogu da verujem da neko ne može da prepozna afirmativnu poruku koju nosi taj bilbord! XII beogradska gimnazija je ponos Voždovčana i u tom kontekstu je i pomenuta, a ako neko ne može da razume jednu prosto proširenu rečenicu, to je njegova stvar. Ne vidim šta može biti nejasno u sloganu "Škola - XII beogradska, a ne šljam - voždovački klan" - rekao je Ranđić.
Direktorka XII beogradske gimnazije kaže da je zahtevala od LDP-a da se bilbordi uklone.
- I pored zahteva koje sam uputila, plakati su još uvek na ulicama. Iz LDP-a su mi rekli da na teritoriji opštine ima pet takvih bilborda, od kojih su neki blizu naše škole. Takođe, na televizijama se, u okviru bloka predizbornih reklama, pominje ime naše škole - kazala je Miljenovićeva.
Žute trake bez kontrole!
Žutim trakama na gradskim ulicama, rezervisanim za posebne kategorije vozila, bez problema može da vozi ko hoće jer saobraćajna policija gotovo i ne piše kazne nesavesnim vozačima. Kako funkcioniše najavljeno "rigorozno kažnjavanje" ovog saobraćajnog prekršaja, ekipa Pressa proverila je na najjednostavniji način - vožnjom ovim delom ulice. Pressu je pošlo za rukom da izmakne budnom nadzoru saobraćajne policije na čak četiri od pet ulica kojima smo prošli!
I pored toga što smo bili spremni na sve, pa i da u slučaju neuspeha platimo zasluženu kaznu, ispostavilo se da za to nije bilo potrebe jer na većini lokacija kojima smo vozili kontrole nije ni bilo! Vozeći se kroz Kralja Milana, Bulevarom despota Stefana, preko Brankovog mosta, Sarajevskom i delom Bulevara Mihaila Pupina, istina, naišli smo na jedan izuzetak. Na kraju Brankovog mosta u smeru ka Zelenom vencu saobraćajci su savesno zaustavljali vozače automobila koji ne bi smeli da voze žutom trakom.
Vraćanje "vlasnicima"
Ovo je, inače, mesto gde je prošlog petka pomoćnik gradonačelnika Živorad Anđelković promovisao akciju koja bi trebalo da dovede do vraćanja žutih traka pravim "vlasnicima" - vozilima MUP-a, Hitne pomoći, gradskog prevoza i taksija.
Međutim, u pravcu ka Novom Beogradu delom kolovoza obeleženim žutom bojom voze svi kojima to padne na pamet, pa smo tako i mi bez problema prošli most. To isto smo želeli da ponovimo i u suprotnom smeru, ali smo već na početku primetili da u "žutoj" gotovo i da nema vozila. Zašto je to tako, shvatili smo kada smo dvesta metara dalje ugledali pripadnika saobraćajne policije kako zaustavlja jednog bahatog vozača, a pošto nam se bez preke potrebe nije plaćala drakonska kazna od 2.000 dinara, "prešaltovali" smo se na regularnu traku i nastavili dalje.
Drugačija situacija je bila u drugim delovima grada. Žuta traka u Sarajevskoj ulici bila je potpuno prohodna, pa je naš automobil bez ikakvih smetnji, osim povremenog upozorenja sirenama autobusa gradskog prevoza, prešao ovu deonicu sve do raskrsnice sa Nemanjinom. Odatle smo se zaputili ka jednoj od najprometnijih gradskih saobraćajnica - Bulevaru despota Stefana.
Oni koji koriste gradski prevoz na toj deonici najbolje znaju kakav je osećaj kada se ispred autobusa "nacrta" neželjeni automobil. Česte gužve u ovom bulevaru nastaju delom i zbog toga što je žuta traka uzurpirana, pa vozači GSP-a moraju da obilaze automobile i prelaze na druge delove kolovoza, što nije uvek moguće.
Akcija po prioritetima
Posebne teškoće javljaju se u delu Bulevara despota Stefana neposredno pre raskrsnice sa Dečanskom, jer se tu ulica sužava i teško je proći i u normalnim uslovima. I na tom delu vozili smo "žutom". Na nekoliko mesta duž deonice vozači su ostavljali kola sa upaljenim migavcima, pružajući tako loš primer i ostalima, pa je ponegde bilo parkirano i više njih.
Odgovor na pitanje zašto se "oštra" kontrola ne sprovodi u svim delovima grada koji imaju režim "žute trake" pokušali smo da dobijemo i u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Tamo su nam rekli da ova akcija ima za cilj, pre svega, "podizanje svesti vozača da ne čine slične prekršaje, a ne novčano kažnjavanje".
- Akcija kontrole žutih traka sprovodi se po prioritetima. Iako nije prevashodni cilj kažnjavanje vozača, već edukacija, u proteklom periodu je broj sankcionisanih po ovom osnovu znatno povećan - rekli su nam u MUP-u.
Svinjski grip: Političari skidaju kravate
Srpski političari su spremni da u cilju zaustavljanja širenja virusa A(H1N1) ne nose kravate do daljeg, po preporuci doktorke Ljubice Latinović koja tvrdi da je u Meksiku to pomoglo zauzdavanju epidemije! Latinovićeva, koja radi pri meksičkom ministarstvu zdravlja, za Press kaže da je naučno utvrđeno da se virus svinjskog gripa dugo zadržava na kravatama, zbog čega spada u ozbiljne prenosioce zaraze.
Dr Ljubica Latinović kaže za Press da je poslovni svet u Meksiku pozitivno reagovao na ovu preporuku, i da se kravate nisu nosile tokom maja ove godine.
Čudna ideja
- Stručnjaci iz meksičkog ministarstva zdravlja, koji se bave naučnom evidencijom, pročešljali su literaturu vezanu za virus svinjskog gripa i preporučili da se ne nose delovi odeće koji se ne peru i ne peglaju. Jer, naučna evidencija je pokazala da se virus gripa zadržava na određenim materijalima. To se ne odnosi samo na kravate, već i na šalove, marame... Ali pošto se u Meksiku ne nose baš ti modni detalji, deo odeće koji je nama bio interesantan bila je kravata - navodi Latinovićeva.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić kaže za Press da mu ne bio problem da ostavi kravatu kod kuće kada krene na posao.
- Rado ću skinuti kravatu, nosim je samo kad moram - kaže Dačić.
Isto za Press tvrdi i ministar za dijasporu Srđan Srećković.
- Prvi put čujem za to, i zvuči mi više kao šala. Ali, ne bih imao ništa protiv da se iz formalnog protokola i uobičajenog poslovnog odevanja izbaci kravata - kaže Srećković.
Potpredsednik SDP i poslanik u Skupštini Srbije Meho Omerović sumnja da će baš skidanje kravate sprečiti širenje svinjskog grupa, ali kaže da će ispoštovati sve preporuke.
- Mislim da se grip mnogo češće prenosi na neki drugi način. Skinućemo kravate ako je to zbog sprečavanja zaraze, jer moramo da učinimo sve da što manje ljudi oboli. Ali, pitanje je da li je kravata stvarno prenosnik. Ko će to da utvrdi i kako? - pita Omerović.
Imunitet
Direktor JP „PTT saobraćaj Srbija" Goran Ćirić takođe se ne bi protivio skidanju kravata.
- Naravno da je veoma važna prevencija širenja svinjskog gripa i prihvatio bih sve preporuke... Mada, moram da priznam da nisam do sada razmišljao o tome da kravata može da širi svinjski grip - kaže Ćirić.
Direktor JP „Putevi Srbije" Zoran Drobnjak slatko se nasmejao kada je čuo ovu ideju.
- Koliko sam ja upoznat, grip se dobija padom imuniteta. Zato svi treba da vode računa da im ne padne imunitet. Rado bih nosio kravate u određenim prilikama, ali kada bi preporuka nadležnih institucija bila suprotna, ispoštovao bih je - kaže Drobnjak.
Državni sekretar Ministarstva pravde Slobodan Homen navodi da bi skinuo kravatu tek kad bi dobio zvaničan dopis Ministarstva zdravlja.
- Nošenje kravate je pitanje poštovanja institucije koju predstavljamo i one u koju ulazimo - kaže Homen.
Svi osuđenici na 40 godina: Najopasniji srpski robijaši!
U Srbiji je od 2002. godine, kada je ukinuta smrtna kazna, osuđeno više od 80 osoba na maksimalnu zatvorsku kaznu od 40 godina zatvora! Među osuđenicima su ubice premijera Đinđića Milorad Ulemek Legija i Zvezdan Jovanović, ubice dece Mališa Jevtović, Milinko Kušić i Dragan Nikolić Čombe. Na 40 godina robije osuđen je nedavno i Boban Mitić iz Vranja, koji je ubio svoju ženu, dvoje dece i taštu!
Posle pravosnažnih presuda, osuđenici na najtežu kaznu odlaze uglavnom izdržavanje kazne u zatvore u Požarevcu i Mitrovici.
Poseban režim u zatvoru
- Za ove osuđenike postoji poseban režim u zatvoru. Recimo, u Požarevcu oni se smeštaju u peti paviljon. Pravo na primanje paketa i poseta ograničeno im je na jednom mesečno. Pravo na neke povlastice dobijaju tek posle deset godina zatvora ili izdržane četvrtine kazne, i to ukoliko su imali dobro vladanje. Najteži osuđenici hrane se u zatvorskoj trpezariji i idu u šetnju sa ostalim zatvorenicima iz grupe. Tek posle odležane polovine kazne, imaju pravo da traže smanjenje kazne - kaže sagovornik iz srpskog pravosuđa, i dodaje:
- Sa osobama koje su osuđene na 40 godina zatvora rade pedagozi i psiholozi. Većina je prvih nekoliko godina u depresiji i sklona samoubistvu, jer su svesni šta ih čeka. Pokušavamo na razne načine da im pomognemo.
Milorad Ulemek Legija i Zvezdan Jovanović početkom ove nedelje pravosnažno su osuđeni na po 40 godina zatvora zbog ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića, pošto je Vrhovni sud odbio žalbe njihove odbrane. Ova presuda je konačna i na nju nema prava žalbe.
Okružni sud u Beogradu je u ponovljenom suđenju osudio u utorak Mališu Jevtović (35) na 40 godina zatvora zbog ubistva trogodišnje devojčice. Jevtović je 17. jula 2005. u Zvezdarskoj šumi silovao Katarinu Janković i naneo joj povrede od kojih je preminula.
Na osnovu izvedenih dokaza, sud je utvrdio da je Mališa na svirep način naneo teške povrede trogodišnjoj devojčici. On je 48 sati nanosio povrede, tešku patnju, bol i seksualno se iživljavao nad detetom. - rekao je sudija. Pored Jevtovića, na 37 godina zatvora osuđena je i Katarinina majka Ana Filipović (29) zbog pomaganja u ubistvu.
Najveći srpski zločinci osuđeni su na maksimalne kazne uglavnom zbog ubistva i silovanja dece ili članova porodice. Prvi koji je osuđen na 40 godina zatvora bio je Goran Ilić (41) iz sela Parcani kod Sopota. Ilić je u Okružnom sud u Beogradu 30. maja 2002. osuđen na najtežu kaznu jer je 4. aprila 2001. silovao i ubio Dušicu Ilić (15).
Na 40 godina zatvora u Okružnom sudu u Beogradu osuđen je i Dragan Nikolić Čombe (44) zbog ubistva Tamare Ivanović (13) i silovanja devojčice S. N. (11). On je je 21. novembra 2005. u blizini železničke stanice u Batajnici ubio Tamaru, kada je devojčica prišla da mu pruži pomoć jer je pao. On joj je tada kuhinjskim nožem zadao 15 smrtonosnih uboda u leđa i grudi. Nikolić je osuđen i za obljubu i protivprirodni blud nad jedanaestogodišnjom S. N.
Mitić pobio celu porodicu
Milinko Kušić (61) iz Ivanjice osuđen je prošle godine u Okružnom sudu u Užicu na 40 godina robije zbog svirepog ubistva Miroslava Bogdanovića (13) u maju 2008.
- Kušić je u Trešnjevici kod Arilja ubio dečaka da bi se osvetio dečakovoj majci, bivšoj ljubavnici koja ga je ostavila - rekao je sudija Ljubiša Radulović.
Boban Mitić (35) iz Rataja kod Vranja osuđen je u junu ove godine na maksimalnu kaznu zbog ubistva sina Lazara (4), ćerke Anđele (2), supruge Suzane (25) i tašte Sunčice Ristić (47). Mitić jer je 16. marta 2008. u selu Nikolinci izvršio četvorostruko ubistvo.
Dejan Milenković (48), zvani Mali Bagzi, iz Ćuprije, osuđen na maksimalnu kaznu za svirepo dvostruko ubistvo Miljke (57) Pavlović i njenog sina Radiše (38), počinjeno 15. novembra prošle godine u Banji Vrujci.
Dinkić: Vlada će u 2010. godini podsticati dinarske kredite
- Banke bi tako bile stimulisane da višak likvidnosti, koji je sada velik, plasiraju u privredu, i to po vrlo pristupačnim kamatnim stopama. Takođe, sa izlaskom iz krize doći će do postepenog smanjivanja rizika zemlje, što će dovesti i do pada marži banaka - rekao je Dinkić.
Ministar je naglasio da je Srbija imala relativno jak bankarski sektor, što je u značajnoj meri ublažilo krizu, i da je ključna mera Vlade Srbije bila podrška bankama da kreditiraju privredu po razumno niskim kamatama. Dinkić je rekao da je građanima i privredi ove godine plasirano oko milijardu evra subvencionisanih kredita, od kojih je 860 miliona evra za likvidnost, i 140 miliona potrošačkih kredita.
- Ovaj program Vlade biće nastavljen i sledeće godine, ali malo modifikovan. Nastavićemo i sa programom subvencionisanih stambenih kredita, kroz koji je planirano da, do kraja 2010. godine, bude uloženo oko 200 miliona evra u građevinsku industriju.
Mediji u Atini objavili: Grci već preuzeli JAT?!
Grčka kompanija „Marfin investment grupa", koja je vlasnik i grčke aviokompanije „Grik erlajns", kupila je „Jat ervejz", preneli su juče hrvatski sajtovi. Pozivajući se na pisanje grčke štampe, na sajtu Index.hr pojavila se informacija da je poznata grčka kompanija ovaj posao obavila preko svoje banke koja posluje u Srbiji.
Kako hrvatski mediji prenose, zasad se ne zna tačan iznos koji su Grci navodno platili za srpski „Jat". Prema prvim informacijama, plan grčke kompanije je da povežu avioprevoznim linijama sve bivše jugoslovenske republike.
Predsednik Upravnog odbora „Jat ervejza" Saša Vlaisavljević, međutim, juče nam je rekao da o prodaji „Jata" Grcima nije obavešten i da ta informacija nije tačna.
- Nemam informaciju da se to dogodilo. Kupovina „Jata" mora ići preko Upravnog odbora, a pošto sam ja predsednik UO, morao bih da znam za tako nešto - kratko je prokomentarisao Vlaisavljević za Press.
Državni sekretar u Ministarstvu za infrastrukturu Miodrag Miljković kaže da je „Marfin grupa" u „Jat" dolazila sasvim drugim povodom, a ne zbog kupovine najveće srpske avio-kompanije.
- Ta priča je potpuno bezveze. „Marfin grupa" je dolazila zbog ugovora o „hedžingu" za gorivo koje nabavlja „Jat". To je bankarska usluga kojom banka osigurava kompaniji rizik od gubitaka prilikom promene u cenama goriva. Dakle, nije bilo reči o privatizaciji. A to je i nemoguće jer samo procedura pred privatizaciju traje šest meseci. Ja sam se video i sa direktorom „Jata", ali mi nije rekao ništa u vezi sa tim da li su zainteresovani za kupovinu kompanije - rekao je Miljković.
„Jat ervejz" je nekada bio jedan od najvećih avioprevoznika u Evropi i pionir letenja u svetu, pišu hrvatski sajtovi, ali je, kao i mnoge druge kompanije, upao u teške finansijske probleme. Ova kompanija u poslednjim mesecima beleži ogromne gubitke koji su posledica visokih troškova rada i održavanja zastarele flote.
Mediji u Atini objavili:Grci već preuzeli JAT?!
Grčka kompanija „Marfin investment grupa", koja je vlasnik i grčke aviokompanije „Grik erlajns", kupila je „Jat ervejz", preneli su juče hrvatski sajtovi. Pozivajući se na pisanje grčke štampe, na sajtu Index.hr pojavila se informacija da je poznata grčka kompanija ovaj posao obavila preko svoje banke koja posluje u Srbiji.
Kako hrvatski mediji prenose, zasad se ne zna tačan iznos koji su Grci navodno platili za srpski „Jat". Prema prvim informacijama, plan grčke kompanije je da povežu avioprevoznim linijama sve bivše jugoslovenske republike.
Predsednik Upravnog odbora „Jat ervejza" Saša Vlaisavljević, međutim, juče nam je rekao da o prodaji „Jata" Grcima nije obavešten i da ta informacija nije tačna.
- Nemam informaciju da se to dogodilo. Kupovina „Jata" mora ići preko Upravnog odbora, a pošto sam ja predsednik UO, morao bih da znam za tako nešto - kratko je prokomentarisao Vlaisavljević za Press.
Državni sekretar u Ministarstvu za infrastrukturu Miodrag Miljković kaže da je „Marfin grupa" u „Jat" dolazila sasvim drugim povodom, a ne zbog kupovine najveće srpske avio-kompanije.
- Ta priča je potpuno bezveze. „Marfin grupa" je dolazila zbog ugovora o „hedžingu" za gorivo koje nabavlja „Jat". To je bankarska usluga kojom banka osigurava kompaniji rizik od gubitaka prilikom promene u cenama goriva. Dakle, nije bilo reči o privatizaciji. A to je i nemoguće jer samo procedura pred privatizaciju traje šest meseci. Ja sam se video i sa direktorom „Jata", ali mi nije rekao ništa u vezi sa tim da li su zainteresovani za kupovinu kompanije - rekao je Miljković.
„Jat ervejz" je nekada bio jedan od najvećih avioprevoznika u Evropi i pionir letenja u svetu, pišu hrvatski sajtovi, ali je, kao i mnoge druge kompanije, upao u teške finansijske probleme. Ova kompanija u poslednjim mesecima beleži ogromne gubitke koji su posledica visokih troškova rada i održavanja zastarele flote.
Kristijan: Nisam četnik i zločinac, Hrvati su ekstremisti!
Neka mi daju jedan dobar razlog zašto ne smem u Hrvatsku i sve ću da ih ljubim u d...! Nemam ništa protiv hrvatskog naroda, ali nemojte se hvaliti demokratijom kad niste demokratska zemlja. Svaka vam čast što ste toliki ekstremisti - rekao je Kristijan Golubović za splitsku „Slobodnu Dalmaciju".
Hrvatska policija donela je ovu odluku zbog Golubovićeve kriminalne prošlosti. Odluci policije da mu se odbije ulazak u Hrvatsku pomogle su i njegove izjave da je pucao u stotinu ljudi i da ima još onih koji ga žele mrtvog. Međutim, Kristijan tvrdi da je raskrstio sa kriminalom.
- Hteo sam da dođem kao sportista, a ne zločinac. Ne propagiram nasilje, zaboravimo što je bilo nekad. U zatvorima sam pošteno odslužio. Time se ne ponosim, ali zato i dolazim u Split da ukažem da mladi ne smeju da krenu mojim putem. Nisam ja nikakav arkanovac, niti sam učestvovao u ratu u Hrvatskoj. Nisam četnik - kazao je Golubović, i dodao:
- Kako su pisali o meni u Hrvatskoj, čudno mi je da me već nisu osudili na kaznu zatvora. Ne znam ko je i zašto rekao da sam ratni zločinac?
Kristijan je rekao da je u Split nameravao da dođe sa porodicom.
- Po mene i moju porodicu došli su momci iz Hrvatske s dva automobila. Nameravao sam da povedem i sina. A onda me nazvao menadžer i rekao da će mi praviti probleme ako dođem, da me neće pustiti preko granice. Rekao je da se bune, da sam četnik koji je bio u ratu.
Splitski gradonačelnik Željko Kerum javno se usprotivio najavljenom gostovanju Aleksandra Kristijana Golubovića i pozvao hrvatsku policiju da mu se onemogući ulazak na teritoriju Hrvatske.
- Golubović, kao kontroverzna osoba koja iza sebe ima kriminalnu prošlost i sumnjive odnose s podzemljem, ne može biti dobrodošla u Split i Hrvatsku, niti biti sportski uzor - navodi se u Kerumovom saopštenju.
Kristijan:Nisam četnik i zločinac, Hrvati su ekstremisti!
Neka mi daju jedan dobar razlog zašto ne smem u Hrvatsku i sve ću da ih ljubim u d...! Nemam ništa protiv hrvatskog naroda, ali nemojte se hvaliti demokratijom kad niste demokratska zemlja. Svaka vam čast što ste toliki ekstremisti - rekao je Kristijan Golubović za splitsku „Slobodnu Dalmaciju".
Hrvatska policija donela je ovu odluku zbog Golubovićeve kriminalne prošlosti. Odluci policije da mu se odbije ulazak u Hrvatsku pomogle su i njegove izjave da je pucao u stotinu ljudi i da ima još onih koji ga žele mrtvog. Međutim, Kristijan tvrdi da je raskrstio sa kriminalom.
- Hteo sam da dođem kao sportista, a ne zločinac. Ne propagiram nasilje, zaboravimo što je bilo nekad. U zatvorima sam pošteno odslužio. Time se ne ponosim, ali zato i dolazim u Split da ukažem da mladi ne smeju da krenu mojim putem. Nisam ja nikakav arkanovac, niti sam učestvovao u ratu u Hrvatskoj. Nisam četnik - kazao je Golubović, i dodao:
- Kako su pisali o meni u Hrvatskoj, čudno mi je da me već nisu osudili na kaznu zatvora. Ne znam ko je i zašto rekao da sam ratni zločinac?
Kristijan je rekao da je u Split nameravao da dođe sa porodicom.
- Po mene i moju porodicu došli su momci iz Hrvatske s dva automobila. Nameravao sam da povedem i sina. A onda me nazvao menadžer i rekao da će mi praviti probleme ako dođem, da me neće pustiti preko granice. Rekao je da se bune, da sam četnik koji je bio u ratu.
Splitski gradonačelnik Željko Kerum javno se usprotivio najavljenom gostovanju Aleksandra Kristijana Golubovića i pozvao hrvatsku policiju da mu se onemogući ulazak na teritoriju Hrvatske.
- Golubović, kao kontroverzna osoba koja iza sebe ima kriminalnu prošlost i sumnjive odnose s podzemljem, ne može biti dobrodošla u Split i Hrvatsku, niti biti sportski uzor - navodi se u Kerumovom saopštenju.
O virusu i ljudima
E, pa, ja neću da primim vakcinu, čak i ako je lično Milosavljević primi pred televizijskim kamerama. Neću da je primim jer su neki od najeminentnijih lekara, tiho, u pola glasa, da ih niko ne čuje, rekli da to nikako ne mogu da preporuče. Pedijatri na VMA su to naglas rekli, kao i neki „civilni" lekari. Sveopšta histerija oko svinjskog gripa je tako dobila finale, koje niko više ne može da razmrsi.
A mnoge stvari prolaze nezapaženo u okviru ove histerije. Prolazi nezapaženo da škole nemaju novca da obezbede dovoljne količine sapuna i ubrusa za celu školsku godinu, već samo za nedelju dana. Prošlo je nezapaženo i da medicinske sestre i lekari imaju zalihe maski za četiri sata rada. Važno je da svaki dan iz radne grupe za borbu protiv pandemije dođe neka druga priča, a niko se nije pobrinuo da se prema ljudima sa simptomima gripa postupa ljudski. Tako je neka medicinska sestra na šalteru mom kolegi sa sedam simptoma novog gripa, rekla: „Ne možemo da vas primimo, nemate ovde otvoren karton" i „Trebalo je da nam se najavite". Preživeo je, hvala bogu, ali medicinskim radnicima, bar u ovom slučaju, ne mogu da zahvalim.
A Tomica Milosavljević je preživeo na mestu ministra i ovu epidemiju grešaka i loših planova. Genijalno je smislio rečenicu „Mogao bih ja svaki mesec da podnesem ostavku, ali to ne bi bilo dobro za srpsku medicinu". Izvinjavam se ako sam ga loše citirao, ali on je kapetan broda na kome članovi posade rade pogrešne stvari. Jedni uzimaju mito, drugi ubijaju pacijente, treći plaše javnost i šire paniku... I svi oni, kao i sam ministar, kriju se iza većine medicinskih radnika, koji predano i odgovorno rade svoj posao, dočekuju te sa smeškom, leče te i ispraćaju sa lepom rečju.