Archive for December 19th, 2009
Supruga pokojnog sudije Ljubiše Đurića: Ovo je veliki šok za mene!
Supruga pokojnog Ljubiše Đurića, sudije Opštinskog suda u Požegi koji je umro u oktobru, a pre nekoliko dana ga je VSS izabrao za sudiju Osnovnog suda, kaže za Press da je u šoku pošto je saznala za njegov reizbor
- Nisam u stanju da to komentarišem jer mi je mnogo teško. Ne možete ni da zamislite kako mi je. Dovoljno mi je teško zbog njegove smrti, a ovo me je još dodatno potreslo. Vest da je ponovo izabran za sudiju me je veoma pogodila i molim vas da me razumete što ne mogu o tome da pričam. Ne mogu čak ni da vam kažem kako se zovem - rekla je vidno potresena žena.
Visoki savet sudstva izabrao je Ljubišu Đurića za sudiju Osnovnog suda iako je on preminuo 28. oktobra ove godine. Predsednica VSS Nata Mesarović, koja je prilikom objavljivanja spiska izabranih sudija rekla da je više od 200 sati provedeno u odabiru sudija, izjavila je posle ovog propusta da je - zatečena.
Neću više ministarstvo!
Već deset godina sam ministar i ne želim da od te funkcije pravim zanimanje. Bilo bi smešno da ceo život provedem u nekoj vladi
Realnost je, a ne pesimizam ako kažem da će naredna godina biti teška. Najopasnije je da ljudima dajete lažnu nadu. Ni pod opijatima ne bih mogao da izgovorim da će sledeća godina biti bajna, kaže u intervjuu za Press nedelje Rasim Ljajić, ministar rada i socijalne politike i predsednik Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS).
On dodaje da je kriza u Srbiji dotakla dno, da teško može da bude gore nego u ovoj godini, ali to ne znači, napominje, da smo izašli iz problema, već da ćemo „izvesno vreme ići po dnu".
- U oblasti socijalne politike nastojimo da ne bude gladnih i neće ih biti. Vlada će obezbediti redovnost socijalnih davanja, ali ona neće biti povećana, kako je planirano pre dve godine. Ali stvorićemo preduslove da do 2011. godine budu značajno povećana - ističe Ljajić.
Nedavno ste izjavili da vam je ova godina najteža.
- Rekao sam da je najteža za mene u političkom smislu. Ne kao ocena opšteg stanja, nego lične pozicije.
Da, ali ako ministar rada i socijalne politike kaže da mu je ovo najteža godina...
- Možete izvlačiti zaključke, ali realno nikada nisam više radio, a suočavao se sa više problema.
Prošle godine u ovo vreme govorili ste slično i nudili dva rešenja: prvo - celokupan društveni dogovor vlasti i opozicije, sindikata, poslodavaca, a drugo - izbore. Ni jedno od ova dva rešenja nije primenjeno.
- Sa sindikatima imamo formu socijalnog dijaloga, ali daleko od toga da je zadovoljavajuća, a nema ni dijaloga između vlasti i opozicije, jer se kroz raspravu u parlamentu opozicija više obraća biračima, nego što ima dijaloga.
Da li je onda moguće napraviti koheziju svih tih grupa?
- To je vrlo teško. Ovde se više ceni nadmudrivanje. Vlast svoju snagu pokazuje prebrojavanjem u Skupštini, a opozicija snagu crpi više iz grešaka vlasti nego iz konkretnih ponuda i projekata.
Da li bi izbori sve to rešili?
- Ne. Ne vidim okidač koji može da izazove izbore. Snaga opozicije nije takva da to može da učini, a ni strankama vladajuće koalicije oni nisu u interesu.
Čini se da Vlada popušta pred onima koji su glasniji ili ekstremniji u svojim zahtevima, dok oni koji ćute ne dobijaju zaštitu.
- Iskreno, uvek sam za to da pre pomognemo onima koji ćute. Ne kažem da su zahtevi onih koji protestuju neopravdani, u većini jesu, ali adresa nije Vlada Srbije, nego poslodavci. Ne smemo da onima iz privatnih firmi koji štrajkuju isplatimo dugovanja umesto poslodavaca, jer bismo tek onda otvorili Pandorinu kutiju.
Najavili ste da ćete podneti ostavku na funkciju koordinatora Akcionog tima ako Ratko Mladić do Nove godine ne bude u Hagu. Iskreno, da li očekujete da on bude uhapšen u preostalih 10 dana?
- Iskreno, ne. Šanse su sve manje.
A da li očekujete da će vaša ostavka biti prihvaćena, jer nije baš dugačak red onih koji bi želeli da dođu na vaše mesto?
- Nema rasprave o mojoj ostavci, bio bih neozbiljan kada bih drugačije postupio. Neće biti potrebe da neko uskače na moje mesto, jer je to sada uhodan tim koji odlično radi. Ipak, ostaću u Nacionalnom savetu da ne bi neko moju ostavku tumačio kao politički čin, da želim da se sklonim od Haga jer sam osnovao novu stranku. I dalje ću sarađivati sa Hagom oko dokumentacije, svedoka, ali se neću baviti operativnim aktivnostima.
Hoćete li to doživeti kao lični neuspeh?
- Pre kao čin odgovornosti za izgovorenu reč. Naravno da nije prijatno, ali to treba da bude normalna pojava u Srbiji.
Kažete da se sve stranke u Srbiji uglavnom služe demagogijom. Čime će to vaša stranka pokazati da nije takva?
- Pre svega, ponudićemo nove, mlade, obrazovane ljude, ali i nov pristup politici, koji u Srbiji nije najpopularniji - stalno traženje kompromisa. Pokušaćemo da izbegnemo arenu u kojoj cilj opravdava sredstvo.
Zar se to neće tumačiti kao vaša slabost?
- Biće i onih koji će to tako razumeti, jer se u Srbiji kompromis smatra ili za slabost ili za izdaju. Ali, alternativa kompromisu je sukob.
Postoje mišljenja da je vaša stranka zapravo „trojanski konj", koji treba da odglumi opoziciju i privuče gubitnike tranzicije?
- I u proteklom periodu sam bio poznat kao „trojanski konj". Naravno, govorim cinično. Nikada nisam pristao da budem igrač za ostvarenje bilo čijeg interesa. Šta će meni ta uloga ako nemam cilj da budem ni predsednik, ni premijer, niti ću biti ministar u budućoj vladi? Moja namera je da Srbiji ponudim stranku za koju verujem da joj je potrebna. Rekao sam da su naši najbliži partneri DS i SPS, a na lokalnom nivou dobro sarađujemo i sa SNS. Važno je da više nema nepremostivih barijera.
To nisu čak ni radikali?
- Ne, nisam to rekao. Postoje stranke sa kojima nećemo praviti koalicije, ali ne želim da pominjem koje su to stranke.
Mnogi će posumnjati u to da vas ne zanima nijedna politička funkcija. Ističete da se bar pet puta dnevno zapitate šta vam treba da se bavite svim ovim problemima, a opet osnivate novu stranku?
- Već deset godina sam ministar i ne želim da od te funkcije pravim zanimanje. Bilo bi smešno da ceo život provedem u nekoj vladi. Ne znam šta će biti posle pet-šest godina, ali u sledećoj vladi sigurno neću biti. Baviću se razvojem partije, verovatno ću u parlamentu predvoditi stranačku grupu, ali će neki drugi ljudi iz SDPS-a biti ministri.
Često slikanje s narodom može i da se obije o glavu
Srpski političari vole da se slikaju na javnim mestima i da prikupljaju marketinške poene, ali to često zna da im se obije o glavu, što je najbolje osetio predsednik Srbije Boris Tadić, prvo sa aferom „Šampanjac", a potom i kada su ga uslikali na građevini mosta kod Beške bez zaštitnog šlema na glavi
Kako Tadić nije jedini koji voli da slika sa „običnim svetom", postavlja se pitanje da li političari treba toliko često da se pojavljuju u javnosti zarad lične promocije.
Cvijetin Milivojević, direktor PR agencije „Pragma", kaže da predsednik države, za razliku od drugih političara, ima i tu vrstu obaveze da se pojavi na projektima koji su od nacionalnog značaja.
- Kada već političari krše političku etiku slikajući se na javnim mestima i uzimajući neke poene za sebe, logično je bar da iskoriste tu priliku da promovišu i neke normalne društvene vrednosti. I u kampanji za Voždovac smo gledali mnoge kandidate na raznim građevinama i često nisu imali ništa na glavi. Priča o zaštiti na radu, povredama i smrtnim slučajevima na radu je veoma ozbiljna. Tadića treba pohvaliti jer je uneo novu vrstu komunikacije sa javnošću. Kada predsednik sedne sa radnicima na gradilištu, pa ih pita kako su, jesu li primili plate, pa ako treba i da nazdravi zidarskim pivom, sve to deluje jako prijemčivo javnosti. Ali, ako se preteruje s tim, a ujedno nema pomaka, kao u slučaju Beške, gde kasne radovi, onda se može postići kontraefekat - smatra Milivojević.
Naš sagovornik ističe da postoje političari koji umeju dobro da komuniciraju sa medijima, a da to ne ispadne previše napadno.
- Setite se da se Rasimu Ljajiću dogodilo da ga šlem spase na jednom gradilištu. Možda je to i bilo namešteno, ali je odlična poruka nekom ko treba da razmišlja o bezbednosti na radu. Milutin Mrkonjić, koji je takođe jednom prilikom bio prozivan što nema šlem, uspostavio je imidž ministra akcijaša. Taj njegov „ho-ruk" marketing i njegova nepristojnost urodili su plodom i on ima pozitivan imidž daleko šire izvan glasača njegove stranke. Ili što se kao najveći promoter vakcinacije protiv gripa postavio ministar zdravlja Tomica Milosavljević i napravio najbolji mogući PR toj akciji. Inače, prema našim istraživanjima, Rasim Ljajić je već godinama na čelu liste političara sa najboljim odnosom prema medijima. Rasim nije imao prevelikih gafova ili velikih obećanja. Jer, s druge strane imamo i političare koji pribegavaju velikim obećanjima, na osnovu kojih dobijaju izbore, kao što je već famozno obećanje ministra Dinkića o hiljadu evra za državne akcije - ističe Milivojević.
Politički analitičar Milan Nikolić, s druge strane, smatra da je najveći problem u tome što se u našoj javnosti stalno potenciraju nevažne stvari, među koje svrstava i slučajeve afere „Šampanjac" ili predsednika bez šlema na glavi.
- U Kopenhagenu se vodila velika borba oko globalnih klimatskih promena, koja može da znači i opstanak civilizacije, ali u našim medijima se to veoma malo prati. Kod nas je važnije da se postavi pitanje da li je predsednik stavio šlem. Tadić je u slučaju „Šampanjac" to lepo iskoristio, otišao pred sud i pokazao da su svi jednaki pred zakonom. Ali, sve je to suštinski beznačajno - kaže Nikolić.
Kandidatura za EU: Tadić u utorak predaje zahtev
Vlada će podneti zahtev za ulazak Srbije u Evropsku uniju, a kada će to formalno učiniti saopštiće Švedska, koja predsedava Unijom do kraja 2009.
Vlada Srbije donela je juče odluku da naša zemlja podnese kandidaturu za punopravno članstvo u EU do kraja 2009, a kada će to i formalno učiniti saopštiće Švedska, zemlja koja predsedava Unijom do kraja godine.
Predsednik Srbije Boris Tadić i premijer Mirko Cvetković su na konferenciji za novinare u ime Vlade potpisali zahtev za podnošenje kandidature za punopravno članstvo Srbije u EU. Cvetković je istakao da je ovo „veliki i svečani dan" i da je tom odlukom Srbija pokazala da deli težnje evropskih naroda i država „da živi u slobodi, prihvatajući vladavinu prava, solidarnosti i uzajamnosti".
- Ovom odlukom Srbija je trasirala pravce kojima će se kretati u narednom periodu i pokazala da deli težnje evropskih država. Reč je zajedničkom uspehu ne samo Vlade, nego svih činilaca u našem društvu - kazao je Cvetković.
Tadić je čestitao građanima Srbije bez čije odluke, kako je naglasio, ne bi bilo moguće da naša zemlja podnese kandidaturu. On je dodao da se sada otvaraju mogućnosti pristupa razvojnim fondovima, koji su nam do sada bili nedostupni, kao i za nove investicije u našu zemlju, jer se sada svima onima koji žele da ovde plasiraju svoj kapital pruža garancija da će Srbija biti članica EU.
- Podnošenje kandidature predstavlja prekretnicu i novu etapu koja će zahtevati duboke i bolne reforme, ali će na kraju građanima i njihovim porodicama doneti korist. Obavestili smo evropske lidere o našoj nameri i ta odluka je naišla na veliku podršku. Važno je da se zahvalimo svima koji su doprineli osvajanju novih sloboda, to su pre svega građani Srbije, nevladine organizacije, ali i Milica Delević, koja vodi organizaciju koja je suštinski važna za integracije Srbije u EU - rekao je Tadić.
Prema njegovim rečima, Srbija je pre donošenja ove odluke ispoštovala sve ono što je od nje traženo, ali i da prođe Irski referendum, održavanje izbora za Evropski parlament, odmrzavanje Prelaznog trgovinskog sporazuma... Tadić je dodao da se treba podsetiti da pre samo godinu i po dana nisu svi u Srbiji podržavali evropske integracije, već je, kako je rekao, samo mali broj političkih organizacija i lidera podržavalo ratifikaciju SSP-a.
- Da tada nismo ratifikovali sporazum, ne bismo danas bili u prilici da podnosimo kandidaturu za članstvo, niti bismo ikada postali članica EU. Bila je to hrabra odluka, koju pozdravljam. Ali, postoje i oni koji ne žele da naša zemlja postane članica EU, mada zbog većinskog mišljenja u našem društvu to ne smeju da kažu. Toga treba da budemo svesni. Sve ćemo učiniti da našu zemlju dovedemo do punopravnog članstva u EU, jer je to naša obaveza - naglasio je Tadić.
Na pitanje da li bi za Švedsku mogao da bude problem to što haški optuženici Ratko Mladić i Goran Hadžić još nisu uhapšeni, Tadić je kazao da ta zemlja može da odredi datum i bez hapšenja njih dvojice.
Kandidatura za EU kad Švedska kaže
Vlada će podneti zahtev za ulazak Srbije u Evropsku uniju, a kada će to formalno učiniti saopštiće Švedska, koja predsedava Unijom do kraja godine
Vlada Srbije donela je juče odluku da naša zemlja podnese kandidaturu za članstvo u EU, a kada će to i formalno učiniti saopštiće Švedska, zemlja koja predsedava Unijom do kraja godine.
Predsednik Srbije Boris Tadić i premijer Mirko Cvetković su na konferenciji za novinare u ime Vlade potpisali zahtev za podnošenje kandidature za punopravno članstvo Srbije u EU. Cvetković je istakao da je ovo „veliki i svečani dan" i da je tom odlukom Srbija pokazala da deli težnje evropskih naroda i država „da živi u slobodi, prihvatajući vladavinu prava, solidarnosti i uzajamnosti".
- Ovom odlukom Srbija je trasirala pravce kojima će se kretati u narednom periodu i pokazala da deli težnje evropskih država. Reč je zajedničkom uspehu ne samo Vlade, nego svih činilaca u našem društvu - kazao je Cvetković.
Tadić je čestitao građanima Srbije bez čije odluke, kako je naglasio, ne bi bilo moguće da naša zemlja podnese kandidaturu. On je dodao da se sada otvaraju mogućnosti pristupa razvojnim fondovima, koji su nam do sada bili nedostupni, kao i za nove investicije u našu zemlju, jer se sada svima onima koji žele da ovde plasiraju svoj kapital pruža garancija da će Srbija biti članica EU.
- Podnošenje kandidature predstavlja prekretnicu i novu etapu koja će zahtevati duboke i bolne reforme, ali će na kraju građanima i njihovim porodicama doneti korist. Obavestili smo evropske lidere o našoj nameri i ta odluka je naišla na veliku podršku. Važno je da se zahvalimo svima koji su doprineli osvajanju novih sloboda, to su pre svega građani Srbije, nevladine organizacije, ali i Milica Delević, koja vodi organizaciju koja je suštinski važna za integracije Srbije u EU - rekao je Tadić.
Prema njegovim rečima, Srbija je pre donošenja ove odluke ispoštovala sve ono što je od nje traženo, ali i da prođe Irski referendum, održavanje izbora za Evropski parlament, odmrzavanje Prelaznog trgovinskog sporazuma... Tadić je dodao da se treba podsetiti da pre samo godinu i po dana nisu svi u Srbiji podržavali evropske integracije, već je, kako je rekao, samo mali broj političkih organizacija i lidera podržavalo ratifikaciju SSP-a.
- Da tada nismo ratifikovali sporazum, ne bismo danas bili u prilici da podnosimo kandidaturu za članstvo, niti bismo ikada postali članica EU. Bila je to hrabra odluka, koju pozdravljam. Ali, postoje i oni koji ne žele da naša zemlja postane članica EU, mada zbog većinskog mišljenja u našem društvu to ne smeju da kažu. Toga treba da budemo svesni. Sve ćemo učiniti da našu zemlju dovedemo do punopravnog članstva u EU, jer je to naša obaveza - naglasio je Tadić.
Na pitanje da li bi za Švedsku mogao da bude problem to što haški optuženici Ratko Mladić i Goran Hadžić još nisu uhapšeni, Tadić je kazao da ta zemlja može da odredi datum i bez hapšenja njih dvojice.
Zašto kažeš ljubav, a misliš na sex
Za Pjera Mirela prvi put smo čuli 2007. godine, kada se kao anonimni službenik EU pojavio u Beogradu s milijardom evra bespovratne pomoći
Sačekao ga Boža Đelić (i Tadić i Koštunica tada su bili zauzeti), odveo ga u Nemanjinu ulicu i po kratkom postupku mu uzeo pare. Nismo stigli ni hvala da mu kažemo, a patriotski mediji već su otkrili neku zaveru oko Kosova. Zgadila im se ta milijarda.
S Rusima toga nema. Samo čisti računi. Kad stigne tavariš Medvedev, njega svečano dočekaju i Tadić i Srbija, i vlast i opozicija; svi ga dočekaju... Da li se sećate obuvenih radikala koji su sklonili Šešeljeve majice i obukli odela sa svadbe, da li se sećate egzaltiranih socijalista i naprednjaka koji samo što nisu zaplakali od straha i poštovanja prema 163 centimetara visokom istoričaru iz Kremlja. Plakali su kasnije i popovi i četnici u Centru „Sava", veselo cupkajući uz partizanske megahitove.
Ali, dobro, izgledalo je to kao šlihtanje od milijardu dolara. Jer, sećate se, ruski predsednik je baš kao i evropski aparatčik u Srbiju došao sa debelim čekom. Bili su dolari umesto evra i kredit umesto poklona, ali u ovoj krizi milijardi se u zube ne gleda.
I zato ne mogu da se načudim da niko ne pita: gde je nestalo 800 miliona dolara? Šta je sad ovo? 'Ajmo opet: „Maršala Tita, junačkoga sina..." I... odoše pare. Ko je uopšte podigao tih 200 miliona ako je istina da je ruski kredit nepovoljniji od kredita međunarodnih institucija? Je l' to znači da su Rusi zaradili? Kako nama sad ne trebaju pare od MMF-a, a trebaju nam skuplje ruske pare?
Nas i Rusa 200 miliona. Iliti manjak od osamsto miliona. Istorijski manjak koji nas, po tradiciji, nikad ne zasvrbi kad dolazi s istoka. I samo s istoka. Jer, u Srbiji je neviđen problem kad kapitalista Markione zakasni s isplatom za „Fijat" ili kad pola srpskog BDP-a - visoka peć u Smederevu - prestane da radi. S druge strane, kod nas više niko i ne govori o poskupljenju goriva. To je naš pravoslavni dizel.
Verujem da naš predsednik psiholog odlično zna da se tako ponaša samo mnogo zaljubljena osoba. Baš kao i država. Rusijo, mi tebja ljublju. A, ti nas...
Zašto kažeš ljubav, a misliš na sex...
Građani Srbije konačno bez viza putuju u EU!
Pedeset naših građana bez problema avionom stiglo u srce EU i uverilo se da bezvizni režim funkcioniše. Đelić: Sada znamo zašto smo se toliko trudili
Oslobođenje! Laknulo mi je! Sada konačno znamo zašto smo se toliko trudili - ovim rečima je potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić opisao osećaj kada je u noći između petka i subote ušao bez vize u Belgiju, srce Evropske unije.
Đelić je prvi građanin Srbije koji je sleteo u neku evropsku zemlju i prošao granicu bez viza, a zatim je to učinilo još 50 zaslužnih građana i desetak novinarskih ekipa koji su se, u okviru projekta „Evropa za sve", uverili da bezvizni režim zaista funkcioniše.
Građani Srbije su, odmah po sletanju u Brisel, graničnu kontrolu prošli bez bilo kakvih problema. Tek reda radi, nekoliko njih je upitano gde su pošli, koliko će ostati i da li imaju dovoljno novca.
Nesvakidašnju svečanu dobrodošlicu našim građanima priredio je švedski ministar za migracije Tobias Bilstrom, koji je kazao da mu nije bilo teško da u tri sata ujutru dođe na aerodrom i sačeka goste iz Srbije, koji su dugo čekali na bezvizni režim.
- Ovo je veliki dan za sve nas - kazao je Bilstrom, primajući od Đelića srpsku rakiju medovaču, koju je naša delegacija ponela na poklon Evropljanima.
- Medovina je kao Srbija, slatka i žustra - rekao je Đelić.
Osim ovog neobičnog dočeka u sitne sate, u Briselu se juče dogodio još jedan presedan. Evropski parlament, koji vikendom ne radi, juče je specijalno otvoren kako bi se građani Srbije uverili kako evropska mašinerija funkcioniše i gde se donose važne odluke za budućnost zapadnog Balkana.
- Vi ste deo istorije jer ste prvi građani koji su u prvim satima bezviznog režima ušli u EU - pozdravio ih je, putem video-bima Jerži Buzek, predsednik Evropskog parlamenta.
Potpredsednica Evropskog parlamenta Silvana Koh-Mer takođe je učinila poseban napor da bi pozdravila naše građane, pa je u EP došla sa dvogodišnjom ćerkicom. Izvestilac EP-a za Srbiju Jelko Kacin kazao je da građanima Srbije niko nije dao beli šengen, već da su ga sami zaradili ispunjavanjem uslova iz Mape puta.
- Sada vam predstoje dalji koraci u evropskim integracijama. I iskreno da vam kažem, uvek su potrebne dve strane jer ne približava se EU Srbiji, kao što se nije približavala ni Sloveniji, već sami to morate da uradite. Rušite zidove u vašim glavama - poručio je Kacin.
Izvestilac za viznu liberalizaciju Tanja Fajon upozorila je građane Srbije da beli šengen znači mogućnost turističkih putovanja maksimalno 90 dana u šest meseci, ali da će snositi posledice svako ko bude kršio ova pravila i bez dozvole i vize bude radio u EU.
Učesnici projekta „Evropa za sve" obišli su juče čitavu zgradu Evropskog parlamenta, a posetu zdanju završili su razvijanjem srpske trobojke u velikoj plenarnoj sali EP.
Osim što je grupa „Evropa za sve" poletela odmah posle ponoći, ovo prvo bezvizno putovanje obeležilo je još nekoliko simboličnih gestova. Tako je u avionu, negde oko jedan sat posle ponoći, nakon što se ušlo u vazdušni prostor Austrije, putnicima poslužen šampanjac i torta s natpisom „Evropa za sve". Nakon Brisela, učesnici ovog projekta obići će i Rim, Berlin i Pariz.
Domaća šljivovica za Olija Rena
Građane Srbije primili su juče u sedištu Evropske komisije u Briselu zvaničnici EU Oli Ren i Pjer Mirel, koji su poručili da je ovo za njih podjednako radostan dan kao i za Srbiju. Susret je počeo simpatičnim gestom, kada je Velimir Crvenković (70), najstariji putnik projekta „Evropa za sve", uručio evropskom komesaru Oliju Renu litar svoje šljivovice, upravo one čija proizvodnja će mu biti zabranjena kada Srbija uđe u EU.
- Poneo sam Renu litar moje rakije iz Obrenovca. Ispekao sam je pre 13 godina. Neka vidi šta su domaćini iz Srbije, koji ne idu praznih ruku nigde - rekao je Crvenković. Ren i Mirel nisu krili zadovoljstvo što su im građani Srbije došli bez viza.
- Orao je sleteo. Dragi prijatelji su došli bez viza - dočekao nas je Ren, dok je Mirel poželeo dobrodošlicu na čistom srpskom jeziku. Đelić je ispunio obećanje dato Renu pre tri godine, pa je naučio i na finskom izrecitovao ep „Kalevala", a zatim mu poklonio antologiju srpskih epskih pesama u kojima je glavni lik Kraljević Marko.
Ministar Jeremić prvi ušao u EU
HORGOŠ - Ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić juče je, odmah posle ponoći, prešao granični prelaz Horgoš, čime je simbolično obeleženo ukidanje viznog režima. Jeremić je tako prvi Srbin koji je na Nikoljdan stupio na tlo Mađarske, jedne od država članica EU.
Za njim je za prva tri sata više od 300 srpskih državljana ušlo u Mađarsku bez viza. Jeremić je izjavio da za građane Srbije više ne postoje političke prepreke da slobodno putuju u zemlje EU, ali da treba da se radi na poboljšanju tehničkih uslova za što frekventniji prelazak naših državljana preko granice.
- Ovo funkcioniše! Izborili smo se za ovo. Trebalo nam je 20 godina, ali bolje ikad nego nikad. Od danas smo mnogo bliže Evropi nego juče. Ima još mnogo koraka koje moramo da napravimo, ali ovo je bio veliki korak koji će svi građani Srbije moći da iskoriste. Moguće je biti član EU i bićemo član EU. Mađarska nam je u viznoj liberalizaciji puno pomogla i već smo razgovarali o mogućnosti obnove graničnih prelaza između dve zemlje - kazao je Jeremić posle razgovora sa šefom mađarske diplomatije Peterom Balažem na graničnom prelazu Reske-Horgoš.
Sudeći po stanju na Horgošu, ne može se reći da su naši građani pohrlili u EU. Zastoja i gužvi nema, a kontrola neviziranih pasoša traje svega nekoliko sekundi. Pogranične službe ocenjuju da će gužve početi tek pošto prođu ledeni dani, jer je u tom delu panonske nizije temperatura bila 15 stepeni ispod nule. Ipak, u Upravi carina kažu da je broj građana koji su odlučili da se prve noći posle ukidanja viza otisnu put EU deset puta veći nego inače. Mađarska policija je potvrdila da nije bilo nikakvih većih nepravilnosti, ali da je jedan srpski državljanin zadržan jer je kod njega konstatovana zabrana ulaska u neku od članica EU. (AG)
Dačić: Još samo Britanija i Irska
HORGOŠ - Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i ministarka pravde Snežana Malović potpisali su juče na graničnom prelazu Reske - Horgoš sporazum o readmisiji sa mađarskim ministrom pravde i policije Imreom Forgašem.
- Neophodno je da sa svim državama članicama EU pojedinačno potpišemo protokole o readmisiji, odnosno o vraćanju osoba koje nelegalno borave na tuđim teritorijama u matične države - rekao je Dačić.
On je naglasio da je Srbija dugo čekala viznu liberalizaciju, najavljujući da nas očekuje dalji rad na ukidanju viza za Veliku Britaniju i Irsku, koje nisu deo šengenskog prostora.
Srpske ministre na graničnom prelazu dočekao je i ministar inostranih poslova Mađarske Peter Balaž, koji je izrazio zadovoljstvo što je vizna liberalizacija za građane Srbije stupila na snagu. Mađarski ministri su, u znak prijateljstva i saradnje, simbolično udarili granični pečat u pasoš srpskih ministara. (AG)
Srpska zastava u Briselu!
Pedeset naših građana bez problema avionom stiglo u srce EU i uverilo se da bezvizni režim funkcioniše. Đelić: Sada znamo zašto smo se toliko trudili
Oslobođenje! Laknulo mi je! Sada konačno znamo zašto smo se toliko trudili - ovim rečima je potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić opisao osećaj kada je u noći između petka i subote ušao bez vize u Belgiju, srce Evropske unije.
Đelić je prvi građanin Srbije koji je sleteo u neku evropsku zemlju i prošao granicu bez viza, a zatim je to učinilo još 50 zaslužnih građana i desetak novinarskih ekipa koji su se, u okviru projekta „Evropa za sve", uverili da bezvizni režim zaista funkcioniše.
Građani Srbije su, odmah po sletanju u Brisel, graničnu kontrolu prošli bez bilo kakvih problema. Tek reda radi, nekoliko njih je upitano gde su pošli, koliko će ostati i da li imaju dovoljno novca.
Nesvakidašnju svečanu dobrodošlicu našim građanima priredio je švedski ministar za migracije Tobias Bilstrom, koji je kazao da mu nije bilo teško da u tri sata ujutru dođe na aerodrom i sačeka goste iz Srbije, koji su dugo čekali na bezvizni režim.
- Ovo je veliki dan za sve nas - kazao je Bilstrom, primajući od Đelića srpsku rakiju medovaču, koju je naša delegacija ponela na poklon Evropljanima.
- Medovina je kao Srbija, slatka i žustra - rekao je Đelić.
Osim ovog neobičnog dočeka u sitne sate, u Briselu se juče dogodio još jedan presedan. Evropski parlament, koji vikendom ne radi, juče je specijalno otvoren kako bi se građani Srbije uverili kako evropska mašinerija funkcioniše i gde se donose važne odluke za budućnost zapadnog Balkana.
- Vi ste deo istorije jer ste prvi građani koji su u prvim satima bezviznog režima ušli u EU - pozdravio ih je, putem video-bima Jerži Buzek, predsednik Evropskog parlamenta.
Potpredsednica Evropskog parlamenta Silvana Koh-Mer takođe je učinila poseban napor da bi pozdravila naše građane, pa je u EP došla sa dvogodišnjom ćerkicom. Izvestilac EP-a za Srbiju Jelko Kacin kazao je da građanima Srbije niko nije dao beli šengen, već da su ga sami zaradili ispunjavanjem uslova iz Mape puta.
- Sada vam predstoje dalji koraci u evropskim integracijama. I iskreno da vam kažem, uvek su potrebne dve strane jer ne približava se EU Srbiji, kao što se nije približavala ni Sloveniji, već sami to morate da uradite. Rušite zidove u vašim glavama - poručio je Kacin.
Izvestilac za viznu liberalizaciju Tanja Fajon upozorila je građane Srbije da beli šengen znači mogućnost turističkih putovanja maksimalno 90 dana u šest meseci, ali da će snositi posledice svako ko bude kršio ova pravila i bez dozvole i vize bude radio u EU.
Učesnici projekta „Evropa za sve" obišli su juče čitavu zgradu Evropskog parlamenta, a posetu zdanju završili su razvijanjem srpske trobojke u velikoj plenarnoj sali EP.
Osim što je grupa „Evropa za sve" poletela odmah posle ponoći, ovo prvo bezvizno putovanje obeležilo je još nekoliko simboličnih gestova. Tako je u avionu, negde oko jedan sat posle ponoći, nakon što se ušlo u vazdušni prostor Austrije, putnicima poslužen šampanjac i torta s natpisom „Evropa za sve". Nakon Brisela, učesnici ovog projekta obići će i Rim, Berlin i Pariz.
Domaća šljivovica za Olija Rena
Građane Srbije primili su juče u sedištu Evropske komisije u Briselu zvaničnici EU Oli Ren i Pjer Mirel, koji su poručili da je ovo za njih podjednako radostan dan kao i za Srbiju. Susret je počeo simpatičnim gestom, kada je Velimir Crvenković (70), najstariji putnik projekta „Evropa za sve", uručio evropskom komesaru Oliju Renu litar svoje šljivovice, upravo one čija proizvodnja će mu biti zabranjena kada Srbija uđe u EU.
- Poneo sam Renu litar moje rakije iz Obrenovca. Ispekao sam je pre 13 godina. Neka vidi šta su domaćini iz Srbije, koji ne idu praznih ruku nigde - rekao je Crvenković. Ren i Mirel nisu krili zadovoljstvo što su im građani Srbije došli bez viza.
- Orao je sleteo. Dragi prijatelji su došli bez viza - dočekao nas je Ren, dok je Mirel poželeo dobrodošlicu na čistom srpskom jeziku. Đelić je ispunio obećanje dato Renu pre tri godine, pa je naučio i na finskom izrecitovao ep „Kalevala", a zatim mu poklonio antologiju srpskih epskih pesama u kojima je glavni lik Kraljević Marko.
Ministar Jeremić prvi ušao u EU
HORGOŠ - Ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić juče je, odmah posle ponoći, prešao granični prelaz Horgoš, čime je simbolično obeleženo ukidanje viznog režima. Jeremić je tako prvi Srbin koji je na Nikoljdan stupio na tlo Mađarske, jedne od država članica EU.
Za njim je za prva tri sata više od 300 srpskih državljana ušlo u Mađarsku bez viza. Jeremić je izjavio da za građane Srbije više ne postoje političke prepreke da slobodno putuju u zemlje EU, ali da treba da se radi na poboljšanju tehničkih uslova za što frekventniji prelazak naših državljana preko granice.
- Ovo funkcioniše! Izborili smo se za ovo. Trebalo nam je 20 godina, ali bolje ikad nego nikad. Od danas smo mnogo bliže Evropi nego juče. Ima još mnogo koraka koje moramo da napravimo, ali ovo je bio veliki korak koji će svi građani Srbije moći da iskoriste. Moguće je biti član EU i bićemo član EU. Mađarska nam je u viznoj liberalizaciji puno pomogla i već smo razgovarali o mogućnosti obnove graničnih prelaza između dve zemlje - kazao je Jeremić posle razgovora sa šefom mađarske diplomatije Peterom Balažem na graničnom prelazu Reske-Horgoš.
Sudeći po stanju na Horgošu, ne može se reći da su naši građani pohrlili u EU. Zastoja i gužvi nema, a kontrola neviziranih pasoša traje svega nekoliko sekundi. Pogranične službe ocenjuju da će gužve početi tek pošto prođu ledeni dani, jer je u tom delu panonske nizije temperatura bila 15 stepeni ispod nule. Ipak, u Upravi carina kažu da je broj građana koji su odlučili da se prve noći posle ukidanja viza otisnu put EU deset puta veći nego inače. Mađarska policija je potvrdila da nije bilo nikakvih većih nepravilnosti, ali da je jedan srpski državljanin zadržan jer je kod njega konstatovana zabrana ulaska u neku od članica EU. (AG)
Dačić: Još samo Britanija i Irska
HORGOŠ - Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i ministarka pravde Snežana Malović potpisali su juče na graničnom prelazu Reske - Horgoš sporazum o readmisiji sa mađarskim ministrom pravde i policije Imreom Forgašem.
- Neophodno je da sa svim državama članicama EU pojedinačno potpišemo protokole o readmisiji, odnosno o vraćanju osoba koje nelegalno borave na tuđim teritorijama u matične države - rekao je Dačić.
On je naglasio da je Srbija dugo čekala viznu liberalizaciju, najavljujući da nas očekuje dalji rad na ukidanju viza za Veliku Britaniju i Irsku, koje nisu deo šengenskog prostora.
Srpske ministre na graničnom prelazu dočekao je i ministar inostranih poslova Mađarske Peter Balaž, koji je izrazio zadovoljstvo što je vizna liberalizacija za građane Srbije stupila na snagu. Mađarski ministri su, u znak prijateljstva i saradnje, simbolično udarili granični pečat u pasoš srpskih ministara. (AG)
Čavić ispljuvao Plivački savez!
Najbolji srpski plivač svih vremena izneo niz optužbi na račun Plivačkog saveza Srbije, istakavši da su čelnici neodgovorni, da je sveukupno stanje katastrofalno, i da je vreme za korenite promene
Najbolji plivač koga je ova država ikada imala, Milorad Čavić na dodeli godišnjih nagrada Olimpijskog komiteta Srbije u iskrenom razgovoru sa predstavnicima sedme sile izneo je na videlo šta ga sve muči u radu Plivačkog saveza Srbije. Popularni Čavke smatra da je došlo vreme za promene, pošto se ljudi iz PSS ponašaju apsolutno neodgovorno. Najbolji primer za to je što niko iz Saveza nije predložio kandidate, upravo za godišnje nagrade Olimpijskog komiteta Srbije...
- Nažalost, Plivački savez nije ni glasao u izboru Olimpijskog komiteta Srbije za sportiste godine! Nisu izašli da nas podrže, nisu ni podneli predloge! To je slika i prilika koliko nas vole i podržavaju. Imali su obraza da se pojave na dodeli, a ja ne znam zašto. Ja nisam neko ko pljuje, ja nisam takav ali, primer da je naš Savez na EP u Istanbul poslao sedam ljudi iz uprave, dovoljno govori. Svako je imao svoju sobu, plaćen put... I na kraju nema para da finansiraju naše pripreme. Sve mi je jasno... - razočaran je Čavić.
Tri medalje sa EP u kratkim bazenima gotovo da su jedina svetla stvar koja se našim plivačima dogodila u Istanbulu. Savez je na šampionat odveo sedmoricu "operativaca", dok su naši plivači muku mučili sa opremom i neodgovornim fizioterapeutom.
- Ove naše trenerke, to je sramota! Kao ekipa ne ličimo ni na šta, gde god da se pojavimo. Pazite, trenerke koje smo imali, to su izabrali na prvoj pijaci. Katastrofa. Kapice nemaju zastavu. Naš generalni sponzor "FYR" nije uspeo da nam obezbedi ni majice na kojima piše "Srbija" na leđima. Kapice nemamo, pozajmljujemo jedan drugom. Ja imam podršku od mog sponzora "Arene", ali ovi ostali plivači... Oni plivaju u ime Srbije i moraju da se pojave na postolju u nečem normalnom. Ne mora to da bude bog zna šta, ali barem da bude pristojno. Posao ljudi iz Saveza je da nas podržavaju u svakom smislu. Onaj fizioterapeut koga su poslali u Istanbul - čovek je zaspao pre finala Ivana Lenđera! To znači da nije bilo nikoga da ga pripremi. Ko zna šta bi bilo da je Ivan imao normalnu pripremu za trku! Mi smo bili uporni da dovedemo mog fizioterapeuta, Marka Bukvića, koji radi u Savezu osam godina. Ali oni nisu hteli njega da povedu, nego su krenuli njih sedmorica, tek tako. Pare iz budžeta jednostavno ne idu tamo gde treba - ukazuje olimpijski i svetski vicešampion.
Momak iz Anahajma se pita dokle će Plivački savez voditi ljudi koji su odgovorni za lošu situaciju.
- Ne znam kako su neki ljudi i dalje u PSS. Ja sam nedavno upoznao potpredsednika, posle ovoliko godina, a drugi čovek mi se predstavio kao član uprave. Koje uprave? Jednostavno, nešto mora da se promeni. Jako sam nezadovoljan. Ovo je jedini način da nas čuju, pošto nas ignorišu. Ne odgovaraju na mejlove, izbegavaju pozive, plivači ne znaju da li će imati pripreme, treneri ne znaju da li će moći da idu sa svojim plivačima... Dokle će biti tako? To je moje pitanje Srbiji - dokle? Pitam se dokle ćemo u Srbiji da gledamo dok nas ovi glumci, pozeri spuštaju. Mi nismo ono što smo bili pre samo par godina, ovo je velika reprezentacija. Ja nisam sada jedini koji osvaja medalje, tu su Nađa, Lenđer, Čaba... Moramo da nađemo ljude koji nam žele najbolje, da rade u našem interesu. Meni je velika želja da moj prijatelj, trener, menadžer Petar Popović dovede neku novu ekipu. A onda da ti plivači i treneri poguraju napred, da bude bolje. Trebalo bi da dovedemo prave ljude na prava mesta. Ovaj Savez i narod zaslužuju bolje. Biće bolje jednog dana kada plivači i treneri krenu da odlučuju - smatra 25-godišnji as.