Archive for January 29th, 2010

Poskupeli i vrtići!

Poskupeli i vrtići!

Roditelji će od ponedeljka boravak dece u obdaništima plaćati više za 16,64 procenta. Oni koji plaćaju punu cenu moraće da izdvoje 1.235 dinara više nego do sada

Boravak mališana u vrtićima poskupeće od ponedeljka! Roditelji će od 1. februara usluge obdaništa plaćati više za 16,64 procenta, pa će tako oni koji plaćaju punu cenu morati da izdvoje 1.235 dinara više nego do sada. U Gradskoj upravi kažu da će nastaviti sa subvencionisanjem ekonomske cene i tako pomoći svim roditeljima.

Očekivano, roditelji nisu zadovoljni ovom odlukom, a kako kažu, najviše ih je pogodilo to što im niko nije ni rekao da se uopšte razmatra povećanje cena.

Povećani troškovi

- Do sada sam plaćala 7.430 dinara, odnosno punu cenu pošto i suprug i ja radimo. Ne mogu da verujem da nas niko nije udostojio makar objašnjenja, nego su to uradili ovako na prečac! Razumem da je sve poskupelo, i struja i hrana, ali mora da se vodi računa i o tome da plate roditelja više od godinu dana miruju ili su niže - kaže Beograđanka sa Voždovca čija četvorogodišnja kćerka ide u vrtić.

Nadležni u Gradskoj upravi objašnjavaju da je nova cena nastala zbog povećanja troškova i napominju da je poslednje poskupljenje bilo pre dve i po godine.

- Nastavićemo da subvencionišemo boravak dece u obdaništima. Ekonomska cena je 13.332 dinara mesečno po korisniku, što je u odnosu na dosadašnju cenu uvećanje od 16,64 odsto. Shodno tome, najniža cena biće 1.466 dinara, a najviša 8.665 dinara. Grad Beograd će razliku do pune cene za najnižu kategoriju plaćati 89 odsto ili 11.866 dinara - saopšteno je iz Gradske uprave.

Predviđen popust

Takođe, kako objašnjavaju u Gradskoj upravi, predviđene su i brojne olakšice u zavisnosti od specifičnosti porodica i njihovog materijalnog stanja. Tako će samohrani roditelji plaćati dodatnih 25 odsto manje, a oni koji otplaćuju kredit za stan dobiće popust od deset odsto, koliko će biti umanjenje za one koji imaju decu obolelu od celijakije ili celebralne paralize, ili za one koji su podstanari.

Za porodice sa decom ometenom u psihofizičkom razvoju ili decom obolelom od određenih bolesti biće subvencionisano plaćanje vrtića za još 20 odsto, a kada dvoje ili više dece koristi usluge, grad će plaćati 20 odsto po detetu, odnosno 50 odsto po detetu za treće i četvrto dete, trojke, četvorke i duple blizance.

Pravo na regresiranje imaju i deca ratnih i vojnih invalida, korisnici materijalnog obezbeđenja, deca bez roditeljskog staranja i deca izbeglica.

Ponovo ispravna voda u GAK “Narodni front”

Ponovo ispravna voda u GAK "Narodni front"

Bebe koje su u prethodnih desetak dana rođene u GAK "Narodni front" morale su da se kupaju vodom iz cisterni, jer su laboratorijske analize pokazale prisustvo bakterija u vodi koja se koristi u ovoj bolnici! Direktor GAK "Narodni front" Dušan Stanojević potvrdio je juče za Press da je u noći između utorka i srede dezinfikovana cela vodovodna mreža u ovoj zdravstvenoj ustanovi i naglasio da je voda ponovo ispravna.

Početkom nedelje u porodilištu "Narodni front" situacija je bila dramatična. Vest da je voda neispravna pronela se i među porodiljama, koje su zbog toga bile prilično uznemirene.

- Medicinske sestre su nam rekle da se ne smemo ni približiti česmama dok ovi iz "Vodovoda" ne dezinfikuju vodovodnu mrežu - priča za Press Nada M., koja se u ponedeljak porodila u "Narodnom frontu".

Doktor Stanojević kaže da nema razloga za paniku i da je voda posle dezinfekcije celokupne vodovodne mreže ponovo u potpunosti ispravna.

- Redovno kontrolišemo vodu u našem vodovodu. Imamo sopstvenu laboratoriju u kojoj to radimo. Pre desetak dana u vodi je pronađena bakterija čije prisustvo ukazuje da postoji mogućnost razmnožavanja i nekih drugih bakterija. To smo odmah prijavili Gradskom higijenskom zavodu, Institutu za javno zdravlje "Batut" i "Beogradskom vodovodu i kanalizaciji". U toku samo jedne noći urađena je dezinfekcija cele vodovodne mreže. Cela akcija trajala je oko pet sati. Nakon ispiranja, urađena je ponovna kontrola i konstatovano je da je voda ispravna i da može da se koristi i za piće. Naši pacijenti su bili obavešteni o svemu, a bebe ni na koji način nisu bile ugrožene jer mi za njihovo kupanje ionako na poseban način pripremamo specijalnu, toplu vodu - ističe dr Stanojević.

On je pojasnio da najveći problem po ispravnost vode predstavljaju zastarele vodovodne instalacije u "Narodnom frontu".

- Nažalost, mi imamo ta takozvana vatrogasna creva u kojima, u nekim delovima, voda ne može da se obnavlja - upozorava Stanojević.

Rekordan profit “Beograd puta”

Rekordan profit "Beograd puta"

Prošlogodišnje poslovanje Javno komunalno preduzeće "Beograd put" završava sa profitom od 400 miliona dinara, a za ovu godinu u tom preduzeću najavljuju otvaranje nove asfaltne baze u Rakovici.

Tako će to preduzeće naredne godine u gradu imati dve asfaltne baze, novu u Rakovici i onu koja je pre šest godina otvorena u prestonici. Od nove baze očekuju proizvodnju tvrdo livenog asfalta, koji je u razvijenom delu Evrope nezamenljiv, jer je životni vek takvog asfalta čak 40 godina!

- Uprkos rastu cena energenata i devalvaciji dinara, uspeli smo da zabeležimo profit, objasnio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u tom preduzeću direktor JKP "Beograd put" Milutin Štrbić.

Tako je jedan od najvećih projekata tog preduzeća bila izgradnja parking prostora na površini od 16.000 kvadratnih metara u okviru sportskog centra "Gale Muškatirović", čiji je investitor bila Direkcija za gradsko građevinsko zemljište. U okviru redovnih aktivnosti tog preduzeća, prošle godine sanirano je i adaptirano 313 ulica u dužini od 215 kilometara, dok je, pri tom, utrošeno blizu 172 miliona tona asfalta! Svetlosnim signalima opremljene su 24 nove raskrsnice. U tom preduzeću ponosni su i na uvođenje sistema za globalno pozicioniranje, koji im je omogućio bolje praćenje vozila na terenu.

Tako su za te potrebe, 250 vozila opremili GPS sistemom koji omogućava da se u svakom trenutku zna gde se koje vozilo nalazi, ali i sa koliko goriva raspolaže! Kako su prošle godine značajno obogatili vozni park, nabavku dodatne opreme, savremene i efikasne mehanizacije najavljuju i za ovu godinu.

Kolaps u talasima

Kolaps u talasima

Saobraćaj u prestonici juče naizmenično funkcionisao od potpune blokade do praznih ulica! Pre podne kolapsi na Brankovom mostu i autoputu, tokom dana ulice uglavnom bile puste

Saobraćajne gužve juče su u pojedinim delovima dana usporile Beograđane, ali je bilo i momenata kada je grad bio gotovo sablasno prazan. Uobičajena jutarnja gužva se zbog zatvaranja jedne trake na Gazeli pretvorila u kolaps u više delova grada blokirajući Slaviju, Brankov most, sve veće i manje ulice oko Beogradskog sajma i autoput. Međutim, nekoliko sati kasnije vozači su očigledno odustali od vožnje automobilima pa je grad jedno vreme bio gotovo pust i prazan.

Uplašeni dramatičnim prognozama o stanju mosta Gazela ili iz nekog drugog razloga, brojni vozači su se tokom dana odlučivali da parkiraju automobile i izbegnu prelazak preko mostova. Tako je na Brankovom i Starom železničkom mostu, posle jutarnjeg špica i katastrofalne gužve, tokom dana bilo tek po nekoliko automobila u svakoj traci. Ipak, gužve su nastajale u talasima, pa je bilo gotovo nemoguće prognozirati kada bi koje delove grada trebalo izbegavati.

Ovakvo stanje moglo bi da potraje i narednih dana s obzirom na to da će jedna traka na mostu Gazela biti zatvorena naredne dve nedelje zbog popravke. Sugrađanima se savetuje da više koriste javni prevoz i svoje automobile ostave kod kuće, dok je teretni saobraćaj preusmeren sa Gazele.

Izmenjene linije 88, 89 i 601

Autobusi Gradskog saobraćajnog preduzeća "Beograd" voze preko mosta, ali su pojedine linije izmenjene. Prema rečima glavnog dispečera Radisava Stepanovića, izmenjene su trase linija 88, 89 i 601.

- Zatvorene se ulazne rampe iz pravca Sajma i Savske ulice i sada ove linije sa Mostara idu na autoput u smeru ka Nišu, a zatim menjaju pravac kod Hitne pomoći i prelaze Gazelu nastavljajući ka Novom Beogradu - rekao je Stepanović i dodao da linije 17, 18 i 74 saobraćaju nepromenjeno.

Prema njegovim rečima, gužva je u toku dana bila najveća na Gazeli zbog "smanjene propusne moći", ali je stanje normalizovano već oko 13 časova. Sugrađani koji su juče na posao morali baš preko ovog mosta, a krenuli su u uobičajeno vreme, kasnili su najmanje sat vremena. Najviše gužve bilo je kod Železničke stanice, Brankovog mosta i u Kneza Miloša, dok se u ostalim delovima grada saobraćaj odvijao usporeno.

- Putovala sam od Čukaričke padine do Bežanijske kose tri puta duže nego obično! Umesto u 9, na posao sam stigla u 10.45, ko zna kako će biti kada se budem vraćala - ispričala je Gordana N.

Dispečari taksi udruženja potvrdili su nam da je gužva smanjena u toku dana. Branko Filipović iz "Beogradskog taksija" poručio je svima da koriste preporučene trase koje koristi gradski prevoz.

- Najviše se gužve pravi na Brankovom mostu i to u oba smera, dok je Stari železnički most skoro prazan! Mora se uzeti u obzir i to da sledi vikend, a tih dana je u Beogradu povećana gužva - rekao je Filipović.

Tri puta duže putovali

Iz "Žutog taksija" kažu da je najveći problem nastao zbog toga što su ljudi juče na posao krenuli uglavnom kolima.

- Destinaciju koju obično pređemo za 15, vozili smo po 45 minuta. Oko 9 sati Slavija je bila u kolapsu. Ljudi su nemarni, parkiraju automobil na šine, a tada nastane haos. Mislim da je trebalo apelovati na sugrađane da koriste javni prevoz i tako bi se izbegle gužve - rekao je Aleksandar Bjelić iz "Žutog taksija".

U popodnevnim časovima najgušće je bilo na Terazijama, Brankovom mostu, terazijskom tunelu i u Nemanjinoj ulici u pravcu prema Železničkoj stanici. Na mostu Gazela i prilaznim saobraćajnicama tokom večeri je takođe bilo velike gužve u smeru ka Novom Beogradu.

Rat ‘podanika’ i ‘vojne hunte’

Rat 'podanika' i 'vojne hunte'

Rajko Vasić optužio Zorana Đerića i Dragana Čavića da su jeftini podanici koji po nalogu stranaca lažu o SNSD-u. Đerić tvrdi da je SNSD, uz pomoć Sfora, otimao vlast poput vojne hunte, a Čavić da je Vasić dokazani debil

Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić ponovo je otvorio istragu o „izdajnicima i stranim plaćenicima" u Srpskoj, optuživši predsednika Izvršnog odbora PDP-a Zorana Đerića i lidera DP-a Dragana Čavića da po nalogu svojih stranih poslodavaca lažu javnost da je SNSD još 2006. obećao referendum o otcepljenju RS!

Vasić kaže da Đerićeve i Čavićeve tvrdnje da je SNSD obmanuo građane pričom o referendumu o nezavisnosti Srpske predstavljaju neuspeli pokušaj uklanjanja SNSD-a s političke scene, i to pod etiketom rušilaca Dejtona.

Izvršni sekretar SNSD-a „predlaže" Čaviću i Đeriću da, ako već imaju toliku želju za referendumom o otcepljenju, takvu inicijativu sami upute Skupštini RS, umesto što, kako navodi, „igraju uloge tužibaba pred malim inostranim političkim administrativcima".

Vasić: Cilj je uklanjanje SNSD

- Cilj Čavića i Đerića, odnosno DP-a i PDP-a, jeste da za račun i po nalogu dela međunarodnih faktora obezvrede referendum kao demokratsku instituciju i da SNSD-u podmetnu kukavičje jaje o otcepljenju i rušenju BiH. Đerić i Čavić su, u stvari, jeftini nadničarski dvojac koji radi za malu nadoknadu i potpuno su uključeni u sarajevsku kampanju etiketiranja RS kao glavnog problema na Balkanu - kaže Vasić.

Vasićeve teške optužbe izazvale su žestoku reakciju prozvanih. Predsednik Izvršnog odbora PDP-a Zoran Đerić kaže da je bespredmetno komentarisati izjave „tako malih i beznačajnih likova" kao što je Rajko Vasić.

- Samo tako mali likovi su mogli da stanu u tenkove Sfora 1996. godine, kada je SNSD, sistemom kojem pribegavaju samo latinoameričke vojne hunte, oteo vlast u Republici Srpskoj. I sada taj mali Vasić govori o nekakvom stranom podaništvu?! To je zaista smešno - kaže Đerić.

On ističe da bi i Vasić i SNSD trebalo suštinski da se pozabave pitanjem organizovanja referenduma, jer su ga oni „izvukli iz naftalina" i, igrajući na kartu hibridnog srpskog patriotizma, na osnovu njega svojevremeno dobili izbore.

- Neka taj mali Vasić pročita izjave svog šefa Milorada Dodika iz 2006. godine, pa neka kaže ko ovde obmanjuje javnost i ko Republici Srpskoj podmeće kukavičja jaja - kaže Đerić.

Predsednik Demokratske partije Dragan Čavić kaže da su više nego smešne tvrdnje Rajka Vasića i SNSD-a o navodnom „plaćeničkom sporazumu" njegove partije i PDP-a sa međunarodnim političkim moćnicima. Čavić, međutim, upozorava da su ovakve optužbe veoma opasne, jer celo društvo vraćaju u sistem političkog jednoumlja, kada su neistomišljenici eliminisani tako što su proglašavani stranim špijunima, poslušnicima i plaćenicima.

- Ne znam koliko SNSD stoji iza reči Rajka Vasića, jer je on dokazani politički debil. Smatram da bi najprikladnije referendumsko pitanje kojem bi građani Srpske pružili plebiscitarnu podršku trebalo da bude: „Da li je Rajko Vasić normalan?" On, kao i obično, priča takve nebuloze, koje ni pas s maslom ne bi pojeo! - kaže Čavić.

Čavić: Referendum o Vasiću

Predsednik Demokratske partije, međutim, ističe da ako se Vasić pravi lud i zaboravlja šta je njegova partija obećala građanima RS 2006. godine, ti građani nisu toliko ludi i imaju malo duže i temeljitije pamćenje.

- Ti građani dobro znaju kako je evoluirala priča o referendumu, koju SNSD godinama pokušava da im proda. Prvo su pominjali referendum o otcepljenju, da bi zatim tražili referendum o ostanku stranih sudija i tužilaca, a sada građanima pokušavaju da prodaju priču o referendumu, na kojem bi trebalo da se izjasne o tome da li podržavaju Dejtonski sporazum?! A ako se nečiji patriotizam meri brojem ukradenih miliona iz džepova građana RS, pojedinci iz SNSD-a predstavljaju najveće patriote na svetu - tvrdi Čavić.   

Gazela pukla na čak tri mesta!

Gazela pukla na čak tri mesta!

Stručnjaci uočili čak tri pukotine na nosačima najopterećenijeg beogradskog mosta, zbog kojih bi Gazela, po najgorem scenariju, ako se ne sanira,mogla i da se sruši

Na glavnom nosaču mosta Gazela pojavile su se čak tri pukotine, zbog čega je već dva dana zabranjen saobraćaj teretnim vozilima, otkriva za Press inženjer Miša Dragojević, jedan od projektanata mosta. Reč je o ozbiljnoj šteti, zbog koje bi u najcrnjem scenariju Gazela mogla i da se surva u Savu!

Dragojević kaže da se sve tri pukotine nalaze na glavnom nosaču, dve blizu kosog oslonca mosta, a jedna kod takozvanog masivnog stuba.

- Dve pukotine se nalaze na 30 metara od kosog oslonca mosta, iznad reke Save, zbog čega im je veoma otežan pristup. Zbog toga će radnici, da bi sanirali štetu, morati da unesu opremu unutar same konstrukcije mosta. Još jednu pukotinu smo primetili kod masivnog stuba. Još preciznije, sve tri nalaze se na 150 do 200 metara od ulaza na most - navodi Dragojević.

Duža priprema od popravke

Prema njegovoj oceni, pripreme za sanaciju mosta trajaće mnogo duže od same popravke.

- Minimum 10 dana će biti potrebno da se naprave skele za pristup, donese agregat za struju, provuku kablovi... Pri tom će radnici svu opremu morati da vuku ručno. S druge strane, sama popravka će trajati svega dva do tri dana - objašnjava Dragojević.

Projektant smatra da bezbednost putnika koji prelaze Gazelu nije ugrožena, ali naglašava da ovaj most pod hitno mora na rekonstrukciju.

- Vozila koja su predstavljala veliku opasnost isključili smo iz saobraćaja. A to su teretnjaci iznad 3,5 tona. Trenutno ne radi srednja traka u smeru ka Novom Beogradu, jer se naprsline upravo nalaze ispod nje. Kada ne bismo ništa radili i ostavili most ovakav kakav je sada, jedan od scenarija mogao bi da bude da on padne. Srećom, naši stručnjaci su uočili problem, pa se reagovalo na vreme. Ali, znate, Gazela je stara 40 godina, a samo je asfalt jedanput kompletno urađen. Ona mora što pre da se rekonstruiše. Već godinama se vrti ista priča, nadležni prvo kažu „na proleće će", a onda kažu „na jesen će"... - upozorava Dragojević.

Krivi „Putevi Srbije"

Član UO Saveza inženjera i tehničara Srbije Ljubisav Kostić tvrdi da je za propast Gazele kriv „dušmanski odnos države".

- Tu prvenstveno mislim na Javno preduzeće „Putevi Srbije". Oni ne održavaju most, stalno odlažu sanaciju, a Gazela sve više truli. Imali smo veliku sreću da je ekipa stručnjaka primetila ovaj ozbiljan defekt, jer je pukotina na čeličnim i betonskim konstrukcijama vrlo ozbiljna stvar i to svako iz naše struke zna. S tim se nikada ne treba igrati. Nikada. Podsetiću samo da je pre nekoliko godina pao čelični most u Mineapolisu, koji ide preko reke Misisipi. U dva maha su njihovi stručnjaci proveravali konstrukciju, ali, nažalost, tragedija se dogodila i ljudi su izgubili živote - kaže Kostić za Press.

Direktor „Puteva" Zoran Drobnjak otkriva da je šteta od naprslog glavnog nosača na mostu Gazela „teška" 17 miliona dinara.

- To će biti plaćeno iz budžeta „Puteva". Ovaj most je star 40 godina, a projektovan je da preko njega dnevno prelazi 40.000-50.000 vozila, a ne kao što je sada slučaj 150.000-160.000. Do naprslina je došlo zbog oštećenja na izolaciji koja je propala od vode, mraza, soli... Očekujem da će ceo ovaj problem biti potpuno saniran za 15 dana - poručuje Drobnjak.   

Mrkonjićev kabinet i ‘Putevi’ tvrde da je kriv grad

Mrkonjićev kabinet i 'Putevi' tvrde da je kriv grad

Ministarstvo za infrastrukturu i JP „Putevi Srbije" optužili su Beograd za propadanje Gazele! Ovaj most u Srbiji, naime, treba da se rekonstruiše od kredita EBRD i EIB, a u Ministarstvu i „Putevima" kažu da je kredit na „stend-baju" jer je Beograd raselio Rome, koji su živeli ispod Gazele, u kontejnere, a ne u „čvrstu gradnju", kako zahtevaju banke! Vlasti Beograda najavile su da će danas odgovoriti na ove prozivke.

Plan za rekonstrukciju Gazele Vlada je napravila još pre šest godina. Predviđeno je da rekonstrukcija bude plaćena iz kredita od 58 miliona evra koji su EBRD i Evropska investiciona banka (EIB) odobrile Srbiji. Ugovor o kreditu potpisan je 2007. godine, a od tih 58 miliona evra, ukupno 33 miliona evra namenjeno je za Gazelu.

Rekonstrukcija je poslednjih godina odlagana desetak puta, a najveći problem bilo je odugovlačenje sa raseljavanjem „karton sitija". Romi su konačno preseljeni 30. avgusta prošle godine, ali kredit još nije odobren jer EBRD nije donela ocenu da li je Beograd uspešno primenio Akcioni plan o izmeštanju nehigijenskog naselja.

Savetnik za mostove u Ministarstvu za infrastrukturu Dejan Kovačević kaže za Press da je krivac vlast u Beogradu, jer je raselila Rome u kontejnere, a ne u „čvrstu gradnju", kako je zahtevala EBRD.

- Prošlog septembra EBRD je došla u Beograd da prekontroliše kako je sproveden Akcioni plan raseljavanja Roma. Nakon te kontrole, bord direktora banke se sastao i odlučio da ne da saglasnost za kredit, jer nisu ispunjeni uslovi iz ugovora, odnosno jer su Romi raseljeni u kontejnere, a ne u čvrstu gradnju. Beograd se obavezao na to još 2006, u vreme gradonačelnika Nenada Bogdanovića, i EBRD se i sada drži toga - kaže Kovačević.

Odgovarajući na pitanje da li to znači da će Vlada i „Putevi Srbije" dozvoliti da Gazela padne dok Beograd ne reši problem sa smeštajem Roma, Kovačević je rekao:

- To se rešavalo na svim političkim nivoima. Ma, neće Gazela da padne, zato se i rade ove sanacije i preduzimaju mere. Prošle godine smo dva puta sanirali most, a da li republika ima para za rekonstrukciju, to ne znam...

Direktor JP „Putevi Srbije" Zoran Drobnjak takođe tvrdi da je Beograd napravio problem i upozorava da će zbog odugovlačenja rekonstrukcija biti plaćena čak 30 miliona evra više!

- Banke su pre dve i po godine „Putevima" dodelile kredit od 33 miliona evra. Ali, procenjeno je da je most od tada propao za još 25 odsto i moraćemo da uzmemo oko 63 miliona evra kredita. U međuvremenu smo razgovarali sa bankama i rekli su nam da će odobriti i tih 30 miliona - objašnjava Drobnjak.

Nadležni iz grada Beograda, na čelu sa gradonačelnikom Draganom Đilasom, juče se nisu oglašavali ovim povodom. U kabinetu gradonačelnika nam je rečeno da će Gradsko veće danas održati sednicu povodom problema sa mostom Gazela i da će se „oglasiti nakon sednice".   

A sada – Bosna!

A sada - Bosna!

Košarkaši Partizana, posle veličanstvene pobede u Atini, traže motiv za „vruće" gostovanje u Sarajevu u okviru NLB lige. Zvezda dočekuje Cedevitu u „Pioniru"

Košarkaši Partizana gostuju večeras (20.15) Bosni u 19. kolu NLB lige sa željom da održe čas košarke sarajevskim „studentima". S druge strane, Crvena zvezda želi na svom terenu da se revanšira Cedeviti i konačno započne svoj put ka sedmoj poziciji i plasmanu u Evrokup.

Crno-bele će, posle fenomenalne pobede nad Panatinaikosom u Sarajevu, sigurno dočekati puna „Skenderija" i motivisan protivnik. Zato će izabranici Duška Vujoševića morati da izvuku poslednji atom snage i savladaju još jednu prepreku ka fajnal-foru.

- Bili smo u ovoj situaciji mnogo puta, manje-više posle svakog meča u Evroligi. Mi uvek igramo sa velikim protivnicima, moćnim timovima, ali odmah uspešno zaboravljamo to i koncentrišemo se na ekipe u NLB ligi. Okršaj sa Bosnom nam je takođe jako bitna utakmica, jer su svi timovi koji igraju protiv Partizana izuzetno motivisani. Ali, mi imamo dobre igrače tako da na svakoj utakmici iskoči neko drugi - poručuje plejmejker Partizana Aleksandar Rašić.

Košarkaši Crvene zvezde imaće težak zadatak da na svom terenu savladaju rivala koji ima atraktivno ime i tradiciju, ali i odlične igrače. Zbog toga trener crveno-belih Aleksandar Trifunović poziva svoje igrače na oprez i maksimalnu angažovanost.

- Cedevita po imenu nije atraktivan protivnik, ali mora da se zna da imaju nekoliko igrača sa velikim iskustvom igranja u Evroligi i Evrokupu. Tu su Žižić, Baždarić i Rudež i nekoliko Amerikanaca. Oni dolaze u Beograd sa dosta ambicija jer žele da se trijumfom umešaju u borbu za mesto među prvih sedam u Jadranskoj ligi, koji stiču pravo igranja u Evropi. Cedevita ima prednost u iskustvu, ali mi igramo kod kuće i, uz pravilan pristup, imamo ulogu favorita - rekao je Trifunović.  

Molitva za Gazelu

Molitva za Gazelu

Gazela je pukla! Most koji godinama vapi za popravkom počeo je da popušta, delovi uveliko otpadaju, a sada je oštećena i noseća konstrukcija!

Nekadašnji ponos Beograda postaje jedna velika zakrpa. Krpi se šta se stigne, od kolovoza, ograda, stubova... Samo do rekonstrukcije, koja nikako da počne. Pucanje ploče na glavnom nosaču poslednja je opomena. Gazeli treba pomoć. Što pre!

Rekonstrukcija Gazele do sada je odlagana sto puta, zbog ratova, sankcija, ekonomske krize... Katastrofalnom stanju u kojem se nalazi ovaj most doprinela su i večita prepucavanja oko nadležnosti između republičke i gradske vlasti. I kada smo, konačno, 2007. dobili povoljan kredit od 60 miliona evra od Evropske banke, popravku mosta odlaže još jedan problem. Revnosni bankari tražili su da se izmesti romsko naselje ispod mosta jer „primenjuju politiku zaštite životne sredine i socijalnih pitanja". Ovo naselje raseljeno je u avgustu 2009. Međutim, popravka još nije počela jer bankari nisu odobrili kredit. Najpre treba da daju konačnu ocenu da li su Romi dobili adekvatan smeštaj, odnosno da li žive u objektima od čvrstog materijala! Ta procedura još traje, pa od potpisa bankarskih činovnika zavisi funkcionisanje dvomilionskog grada!

Ali, ne treba se ljutiti na bankare i Rome. Nismo mi njihovi taoci, već žrtve pogrešne politike i neodgovornosti. Kako smo i zašto došli u situaciju da najvažniji most u Srbiji toliko propadne i da nas belosvetski bankari ucenjuju? Gazela treba da bude prioritet za državu. Preko mosta dnevno pređe 160.000 vozila, od njega zavisi život velegrada, most se nalazi na međunarodnom koridoru. Država je, kako je znala i umela, morala ranije da obezbedi taj novac. Most i dalje propada, a troškovi popravke su u međuvremenu duplirani.

Više je i besmisleno postavljati pitanje ko je kriv. Gazela je, u stvari, prava slika Srbije u kojoj vladaju neodgovornost, sporost, neodlučnost, bahatost... I omiljena disciplina političara zvana „prebaci odgovornost na drugog".

Ne preostaje nam ništa drugo nego da se pomolimo da će stara dobra Gazela ipak izdržati. Nadležni tvrde da hoće. Da se oni pitaju, proterali bi autobus ovuda. Da se mi pitamo, proterali bismo ih odavde.

Albanci bi samo veliku Albaniju!

Albanci bi samo veliku Albaniju!

Tri četvrtine ispitanika na Kosovu i 70 odsto u Albaniji podržava stvaranje velike Albanije, skoro 50 odsto njih veruje da je to realno u bliskoj budućnosti

Ubedljiva većina građana Kosova i Albanije podržava stvaranje „velike Albanije", dok gotovo svaki drugi ispitanik smatra da je to i verovatno u bliskoj budućnosti, pokazalo je Galupovo istraživanje „Balkan monitora".

Na pitanje da li podržavaju formiranje velike Albanije potvrdno je odgovorilo 74,2 odsto ispitanika na Kosovu i 70,5 odsto u Albaniji. U isto vreme, 47,3 odsto ispitanika na Kosovu i 39,5 u Albaniji reklo je da misli da je stvaranje velike Albanije verovatno u bliskoj budućnosti.

Važnost religije

Istraživanjem „Galupa" obuhvaćeni su Hrvatska, BiH, Srbija, Kosovo, Makedonija i Albanija. Ispitanici su tokom 2009. odgovarali na veliki broj pitanja iz različitih oblasti, a građanima pojedinih zemalja postavljana su i specifična pitanja.

Na pitanje o mogućnosti mirnog suživota na Kosovu odgovarali su samo ispitanici na Kosovu, a istraživanje je pokazalo da je miran suživot sa drugim narodom moguć za 59,9 odsto kosovskih Albanaca i 12,1 odsto Srba.

Velika većina građana Kosova - 70,5 odsto, rekla je da je proglašenje nezavisnosti dobra stvar, dok velika većina građana Srbije (63,8 odsto) veruje da Srbija nikada neće priznati Kosovo.

Pitanje da li je nezavisnost Kosova presedan za Bosnu koji otvara vrata secesiji Republike Srpske ili delova sa hrvatskom većinom postavljeno je samo ispitanicima u BiH, a odgovori su podeljeni: potvrdno je odgovorilo 38,8 ispitanika, a odrečno 39,3 odsto.

Istraživanje je pokazalo i da ogromna većina stanovnika zapadnog Balkana religiju smatra važnim delom svakodnevnog života. Na to pitanje potvrdno je odgovorilo 90,1 odsto ispitanika na Kosovu, 76,5 odsto u BiH, 76,2 odsto u Makedoniji, 70,9 odsto u Crnoj Gori, 69,7 odsto u Hrvatskoj i 54 odsto ispitanika u Srbiji.

Najmanje pažnje, prema rezultatima istraživanja, religiji se pridaje u Albaniji, gde 39,3 odsto ispitanika kaže da im je religija važna u svakodnevnom životu, a 43,9 odsto da nije.

Crna Gora prijatelj

Na Srbiju se kao na prijateljsku zemlju gleda najviše u Crnoj Gori (69,1 odsto ispitanika), Makedoniji (54,8 odsto) i BiH (44,3 odsto), a najmanje u Hrvatskoj (6,9 odsto), Albaniji (7,6 odsto) i na Kosovu (3,5 odsto ispitanika). Kao neprijatelja Srbiju je procenilo 83,2 odsto ispitanika na Kosovu, 50,4 odsto u Hrvatskoj i 47,2 odsto u Albaniji.