Archive for September 8th, 2010
Opet se trese Novi Zeland
On je dodao da su potresi dodatno oštetili zgrade na kojima je već pričinjena šteta posle zemljotresa u subotu, jačine 7,4 stepena. Novozelandski premijer Džon Kej navodi da je od 160.000 kuća oko 100.000 uništeno i da mnoge neće moći da budu popravljene.
Kofa umesto WC šolje
Oko 300 ljudi nalazi se u javnim prihvatilištima, a stanovništvu je preporučeno da prokuvava vodu za piće. Šef civilne zaštite Džon Mičel upozorio je stanovnike ostrva da se pripreme na najgore, jer, prema predviđanjima geologa, može da usledi i snažnije podrhtavanje tla.
Najveći grad na novozelandskom južnom ostrvu pretvorio se u hrpu betona i kamena. Centar je bukvalno sravnjen sa zemljom, a o bezbednosti u gradu brinu hiljade vojnika.
- Kada vidim razmere uništenja, imam utisak da ću poludeti - kaže vlasnik zlatare Rodžer Kelso.
Vojska je preuzela kontrolu nad gradom od 400.000 stanovnika da bi sprečila pljačke i nasilje, a uveden je i policijski čas. U centar, koji je najviše oštećen u potresu, pristup imaju jedino vlasnici radnji i zgrada. Najveća osiguravajuća kompanija u zemlji već je dobila brojne zahteve za odštetu od klijenata.
- U Krajstčerču polise osiguranja ima oko 200.000 ljudi. Očekujemo da će telefon da se usija od poziva - kaže Džon Balmvort iz kompanije „AMI osiguranje".
U ovom trenutku najveći problem predstavljaju oštećenja vodovoda i kanalizacije.
- Kofa nam je zamenila WC šolju, a verujte, to nimalo nije zabavno - kaže jedan lokalni stanovnik.
Inače, potres koji je pogodio Novi Zeland dogodio se na dosad nepoznatom rascepu, upozorili su naučnici. O njegovoj jačini govori i podatak da je u zemlji napravio rascep dug 22 kilometra, sa pukotinama do četiri metra.
Sve bliži Australiji
- Preliminarna istraživanja ukazuju na to da rascep prethodno nije prepoznat kao glavni uzrok potresa. Međutim, naš kolega dr Jarg Peting predvideo je postojanje tog rascepa u naučnom radu koji je objavljen pre 12 godina - izjavio je doktor Mark Kuigli sa Univerziteta Kanterbari. Novozelandski naučnici smatraju da taj rascep nije bio aktivan 16.000 godina.
Novi Zeland smešten je na trusnom području, na kom se pacifička tektonska ploča postupno gura pod australijsku, uzrokujući snažne potrese.
Najveći zemljotres koji je pogodio Novi Zeland dogodio se 16. jula 2009. godine, u regionu Fiordlend na južnom ostrvu i njegova jačina bila je 7,8 stepeni po Rihteru. Taj zemljotres je približio južni kraj Novog Zelanda Australiji za 30 centimetara.
Godišnje se na Novom Zelandu dogodi oko 14.000 potresa, od čega je svega 20 magnitude veće od 5 stepeni po Rihteru.
Štrajkovi paralisali London i Pariz
S druge strane, francuska vlada tvrdi da je reforma penzionog sistema ključna zbog smanjenja ogromnog budžetskog deficita. Za pomeranje starosne granice za odlazak u penziju, vlasti navode podatak da je životni vek danas mnogo duži i da od građana u ovom trenutku traže da budu hrabri kako bi na taj način pomogli vladi u nastojanju da smanji ogroman dug zemlje. Inače, i u slučaju da se usvoji zakon, Francuzi će biti i dalje najmlađi penzioneri u EU.
S druge strane, u Londonu milioni zaposlenih juče nisu uspeli da stignu na posao na vreme zbog štrajka zaposlenih u metrou. Povod za obustavu rada više hiljada radnika na održavanju mreže podzemne železnice, vozača i osoblja na stanicama je najavljeno smanjenje broja zaposlenih u tim službama. Sindikat železnice, pomorstva i transporta saopštio je da je radila samo pogrebna služba prevoza. Inače, dnevno se u Londonu metroom prevezi više od 3,5 miliona ljudi, a juče su bili primorani da za prevoz koriste automobile.
Đurović glavni šef mafije?!
Prema pisanju ovog nedeljnika, Sreten Jocić dosad se smatrao glavnim organizatorom ubistva vlasnika „Nacionala" Ive Pukanića i njegovog saradnika Nike Franjića, ali hrvatska policija sada iznosi sumnje da je Slobodan Đurović bio stvarni šef ove kriminalne grupe!
Uloga Kardinala u atentatu
- Đurović, zvani Kardinal i General, u najmanju je ruku ravnopravan, a možda čak i nadređen Jociću, u zločinačkoj organizaciji koja je izvela atentat na Pukanića i Franjića - piše list, dodajući da to otkrivaju nove informacije i indicije kojima raspolažu nadležne hrvatske i srpske institucije.
Do skoro se mislilo da je Đurović bio samo desna ruka ozloglašenog Jocića i da mu je Jocić u zločinačkoj hijerarhiji pretpostavljeni, piše ovaj nedeljnik.
- Za razliku od Jocića, Đurović sve do hapšenja u svom dosijeu jedva da je imao i saobraćajni prekršaj. O njihovom odnosu znalo se jako malo, tek da su venčani kumovi. Član Đurovićeve familije je svojevremeno pokušao da objasni da ni to kumstvo više nema značenje ni približno nekadašnjem i da su se njih dvojica u međuvremenu udaljili i nisu toliko bliski kako se tvrdi - navodi se u tekstu „Nacionala".
List tvrdi da je Đurović, bez čijeg se blagoslova nije išlo ni u jednu akciju, lagao o poreklu 780.000 evra koji su mu legli na račun 2. oktobra 2008. godine, tri sedmice pre ubistva Pukanića. „Nacional" iznosi pretpostavke da je to bilo pola dogovorene svote koju je trebalo da prime atentatori i ističe da dosad nije razjašnjeno ko je uplatio taj novac.
- Kad su hrvatski istražitelji pitali Đurovića za poreklo novca, dobijali su neuverljive odgovore o troškovima za povećanje prava građenja na jednoj parcelu u Beogradu - piše ovaj list.
Veza Đurovića i Matanića
„Nacional" navodi i da su dokumenti holandske policije otkrili da je Đurović 2003. hteo osloboditi Jocića iz zatvora i objavljuje izjavu Tomislava Marjanovića, krunskog svedoka na suđenju Pukanićevim ubicama, da su on i Robert Matanić već tada radili za Đurovića, kome su u Holandiju slali naoružanje.
Pukanić i Franjić su ubijeni 23. oktobra 2008. u centru Zagreba. Optuženi za ovaj zločin u Hrvatskoj su Robert Matanić, Luka Matanić, Amir Mafalani, Bojan Gudurić i Slobodan Đurović, a u Srbiji Sreten Jocić, Željko Milovanović i Milenko Kuzmanović. Tužilaštvo tereti Jocića da je organizovao kriminalnu grupu koja je izvršila ubistvo Pukanića tako što je sa „za sada neidentifikovanim licem" postigao dogovor da za 1.500.000 evra likvidira Pukanića. Optužnica tereti Đurovića da je po nalogu svog kuma Joce Amsterdama bio glavni logističar u pripremi atentata u Zagrebu.
Poginula u taksiju
Prema saznanjima Pressa, Maja Radovanović i Bojana G. i Tanja S. taksijem su putovale na posao u jednu privatnu ustanovu za stare u selu Radujevac, u kojoj su bile zaposlene.
- Bojana G. je zadobila povrede glave i podlaktice i nakon zbrinjavanja u Hitnoj službi Zdravstvenog centra u Negotinu upućena je na nišku Neurohirurgiju. Njena koleginica Tanja S., koja je zadobila povrede potkolenice, zadržana je u negotinskom zdravstvenom centru. Vozač taksija Dejan N. je posle zbrinjavanja u Hitnoj službi u Negotinu upućen na dodatna snimanja u borski zdravstveni centar - kaže za Press izvor iz istrage.
Sve troje povređenih, prema informacijama iz negotinske Hitne službe, nalaze se van životne opasnosti.
Maja Radovanović bila je dugogodišnja aktivistkinja omladine JAZAS-a i još nekih nevladinih organizacija, ali i voditeljka i novinarka nekoliko lokalnih medija u Negotinu.
Bulatović 9,5 sati u pritvoru!
Momir Bulatović izazvao je na Novom Beogradu manji sudar u noći između ponedeljka i utorka kada je svojom „folksvagen džetom" zakačio taksistu Ratka P. Bulatović je pokušao da pobegne, ali mu je taksista uz pomoć kolega preprečio put. Taksista i bivši premijer koji je bio vidno pijan, nisu uspeli da se dogovore oko naknade štete, pa je pozvana patrola policije.
Dva puta udario taksistu
- Saobraćajna nezgoda dogodila se u Bulevaru Mihajla Pupina nedaleko do raskrsnice sa ulicom Antifašističke borbe. Bulatović upravljao je „folksvagen džetom", beogradskih registarskih oznaka i kretao se prema gradu - kažu u saobraćajnoj policiji i dodaju:
- U jednom trenutku on je svojim vozilom naleteo na „mercedes" koji se kretao ispred njega. Posle prvog udarca, on je još jednom naleteo na „mercedes". Bulatović je stao tek kada je taksista Ratko P., sa još jednim kolegom, uspeo da ga zaustavi nedaleko od TC „Ušće".
Prema priči našeg sagovornika iz policije, bivši premijer bio je raspoložen za razgovor, ali ne i za duvanje u „balon"!
- Bulatović se šalio sa taksistima, policajcima i novinarima. Čak je rekao: „Kakva je ovo zemlja, kada odete u kafanu, malo se napijete, a policija vas hapsi!" Međutim, on je odbio da uradi alko-test, pa je pola sata posle ponoći odveden u policijsku stanicu Savski venac - kaže za Press izvor blizak istrazi i dodaje:
- Momir je bio korektan, nije pravio probleme. Proveo je u ćeliji celu noć. Oko 9,30 časova on je u pratnji svog advokata napustio stanicu.
Damir Okanović, direktor Komiteta za bezbednost u saobraćaju, kaže za Press da će Bulatović verovatno među prvima biti „privilegovan" da posle izmene zakona, umesto zatvorske kazne plati novčanu od 100.000 do 120.000 dinara!
Momiru i 14 kaznenih poena
- Po zakonu, odbijanje vozača da se testira na alkohol izjednačeno je sa kaznom za vožnju sa više od dva promila alkohola u krvi i vozač se odmah privodi u stanicu do 12 sati ili dok se ne otrezni. Sudija za prekršaje za odbijanje testiranja može da izrekne kaznu zatvora od 15 do 90 dana, a pored toga vozač dobija 14 kaznenih poena i oduzima mu se vozačka dozvola na period od 8 do 12 meseci - kaže Okanović i dodaje da je pored toga što je odbio test Bulatović izazvao i saobraćajnu nezgodu:
-Vozač koji je odbio testiranje na alkohol, a izazvao je i saobraćajni udes, dobija za to još dva kaznena boda i novčanu kaznu od 6.000 do 18.000 dinara. Kako je vozač dva puta naleteo na vozilo ispred njega to može da se tretira kao dve nezgode što znači i da je kazna veća.
Kako Press saznaje u Saobraćajnoj policiji, protiv bivšeg premijera SRJ i predsednika Crne Gore podneta je prekršajna prijava.
- U slučaju kada strani državljanin napravi saobraćajni prekršaj on se po hitnom postupku izvodi pred sudiju za prekršaje. Bulatović, koji je državljanin Crne Gore, dokazao je da će se odazvati na sudski poziv, pa će slučaj dalje ići redovnim tokom - kaže Pressov sagovornik.
Taksista Ratko P. rekao je da je tražio od Bulatovića100 evra odštete.
- Međutim, on mi je uz osmeh ponudio 500 dinara. Kada je došla policija, prihvatio je da plati 100 evra, ali tada je bilo kasno - ispričao je taksista.
Pre poletanja aviona bilo je mnogo propusta!
- Odmah je uočeno da priprema leta nije urađena po propisima. Postoji niz dokumenata koje je potrebno ispuniti pre samog leta, a koji su veoma bitni jer, recimo, ukazuju na to da li je ili nije avion spreman za let - kaže sagovornik Pressa iz istrage.
U zajedničkom saopštenju Potkomiteta za bezbednost u vazdušnom saobraćaju i Direktorata civilnog vazduhoplovstva, navodi se da će odgovorni za proceduralne i zakonske propuste biti sankcionisani.
- Posle kompletne istrage koju sprovodi Služba za utvrđivanje uzroka udesa i analizu udesa Direktorata civilnog vazduhoplovstva, videće se tačno šta je bio uzrok pada i ko je odgovoran - navodi se u saopštenju.
Na sastanku članova potkomiteta u Beogradu analizirane su, do ovog trenutka prikupljene činjenice u vezi sa udesom koji se dogodio u subotu u 13.52 časa na letelištu „Lisičji jarak". Sportski avion, pozivnog znaka YU CDL, tipa ZLIN 526 EF, vlasništvo Aerokluba „Falkon" iz Zrenjanina, srušio se ispred hangara na aerodromu „Lisičji jarak", kada su poginuli pilot aviona Davorin Pavlović i putnica Aleksandra Šiljković.
Advokat: Sudiji se nije dopala oslobađajuća presuda Draškoviću
- Zahtevamo izuzeće sudije Zorane Trajković, jer mi je sudija, vaša koleginica iz Višeg suda, koju ne želim da imenujem, rekla da je oslobađajuća presuda u ovom predmetu doneta 5. juna, suprotno vašem stavu - rekao je branilac.
Sudija Trajković je zatim pitala:
- Ko je ta koleginica? - međutim, Delibašić je rekao da će to obelodaniti nakon pravosnažnosti presude.
- Nakon analize toka suđenja utvrdili smo da ste zakazali suđenje za 16. jun iako vas je bivši član veća Aleksandar Ivanović, zbog koga je kasnije odloženo suđenje, obavestio da će od 10. juna biti na odmoru. Pri tom ste pitali Draškovića da li ima putnu ispravu, što u tom delu procesa nije normalno. Takvo pitanje se obično postavlja kada je doneta presuda. Na taj način vi ste pokazali svoj stav i doveli vašu nepristrasnost u pitanje - rekao je Delibašić i dodao da je neophodno i izuzeće vršioca funkcije predsednika Višeg suda Dragoljuba Albijanića, jer je on znao za sve što se događa, ali nije reagovao.
Drašković i Golubović su optuženi da su 2000. godine ubili pripadnika „surčinskog klana" u restoranu „Rojal knez". Obojica optuženih se brane da su pucali u samoodbrani. Suđenje se nastavlja danas.
Od softvera 140 miliona $
U tehnološkom centru „Komtrejda" na Novom Beogradu juče je otvoren skup pod nazivom „Fabrika znanja", koji će trajati do 10. septembra. Ovaj obrazovno-poslovni skup posvećen informacionim tehnologijama otvorio je premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Jevrosimović je naglasio da njegova kompanija ima 1.600 zaposlenih od čega je više od 1.200 softverskih inženjera. Prosečna plata u „Komtrejdu" je 1.300 evra.
Porudžbine iz celog sveta
Vlasnik „Komtrejda" ocenio je da je 2009. bila godina kada su kompanije morale da se prilagode novim uslovima poslovanja.
- Iz jednog ofanzivnog rasta, od 20 do 30 odsto godišnje, mnoge firme su morale da restrukturiraju svoja preduzeća, kako bi se odbranile od najvećeg ekonomskog udara koji je pogodio svetsko tržište kapitala. Ova godina je utoliko lakša, jer privrednici bar znaju šta ih očekuje. I možemo slobodno da 2010. godinu nazovemo godinom konsolidacije - istakao je Jevrosimović.
On je naveo da njihovih 550 inženjera radi na projektima u EU i Americi.
- Za 25 odsto povećane su porudžine „Komtrejdovih" softvera od „Hjuit pakarda" i IBM-a, a ove godine taj proizvod su kupile i velike kompanije poput „Nokije", „Telstre", „Plejteka". U toku je „Komtrejdov" konkurs za prijem novih radnika u celom regionu, kao i kupovina jednog računarskog fakulteta - naveo je Jevrosimović.
On je zaključio da bi jučerašnji dan simbolično mogao da predstavlja početak oporavka regionalne IT industrije.
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas ocenio je na ovom skupu da je mnogo mladih ljudi otišlo iz zemlje, i da zbog toga Srbija mora da ulaže u obrazovanje.
- Mnogo mojih kolega inženjera slavilo je umesto u Srbiji 25 godina mature u Kanadi. Moramo da uložimo u neke nove generacije, da nadoknade ono što je izgubljeno. Sjajno je da imamo kompaniju u Srbiji u kojoj radi 1.200 inženjera i u kojoj je prosečna plata 1.300 evra. Većeg patriotizma od toga nema - rekao je Đilas.
Dinkić: Ovo je budućnost
Ministar ekonomije Mlađan Dinkić naglasio je da je „Komtrejdova" „fabrika znanja" fabrika budućnosti.
- U ovo moderno vreme, ukoliko ne znate da koristite kompjuter, niste pismeni. Želimo da prodajemo što više znanja, ali ne tako što naši mladi odlaze u svet i tamo prodaju svoje znanje, već da u kompanijama poput „Komtrejda" i ostalih softverskih kompanija zapošljavamo što više mladih. Kao ekonomista, poručujem svim mladima da je budućnost u tehničkim naukama, a ne u ekonomiji i pravu, čak ni u medicini. Idite na tehničke nauke, tu će biti mnogo više posla, biće veće plate i to jeste budućnost Srbije - kazao je Dinkić.
Skupu u „Komtrejdu" prisustvovali su i ministri Slobodan Milosavljević i Žarko Obradović, privrednici Miroslav Mišković, Slobodan Vučićević, kao i mnogobrojne ličnosti iz javnog života.
Ostavka Svetlane Vukajlović
Podrška Upravnog odbora
- Sednica je bila burna, a zbog Svetlanine odluke da ode bilo je i suza! Svi članovi Upravnog odbora podržavaju Vukajlovićevu i veruju u njenu stručnost! Ona je uradila više nego mnogi drugi koji su bili na ovom mestu pre nje. Međutim, Svetlana je bila odlučna u svojoj odluci i zamolila nas je da povučemo predlog za njeno ponovno imenovanje na mesto direktora RZZO, koji je još pre četiri meseca upućen na saglasnost Vladi Srbije. Interesantno je da Vlada još nije našla za shodno da se izjasni o tom predlogu. Na kraju smo usvojili zaključak u kojem je istaknuto da ne podržavamo njenu ostavku ali da ćemo je poštovati zato što to ona traži - otkriva detalje sa jučerašnje sednice jedan od članova UO RZZO.
Ostavki Svetlane Vukajlović prethodilo je višemesečno ćutanje Kadrovske komisije Vlade Srbije kojom predsedava Oliver Dulić, u vezi sa predlogom da joj se poveri novi mandat. Kako kaže izvor Pressa, po koalicionom dogovoru mesto direktora RZZO pripada Demokratskoj stranci, a ovaj zavod ima najdublju kasu u zemlji, koja je teška od dve do tri milijarde evra godišnje. Prvobitno je u fotelji direktora RZZO „viđen" farmaceut Miloš Knežević, ali se od te ideje odustalo. Sada, kao najozbiljniji kandidat za to mesto, pominje se dr Đorđe Bajec, direktor Kliničkog centra Srbije.
Umešala se i politika
Članovi Upravnog odbora RZZO nisu krili da strahuju da će na mesto direktora doći „politički" kandidat.
- Ne znam kako to da se pojedini kandidati već „vide" na mestu direktora RZZO ako postoji institucija javnog konkursa. Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, direktor RZZO se bira na konkursu na predlog Upravnog odbora, uz prethodnu saglasnost vlade. Ako Vlada odbije da da saglasnost na predlog Upravnog odbora za to mora da ima jake razloge, negativno poslovanje ili nešto slično. Kada se radi o Svetlani Vukajlović ništa od toga nisu mogli da nađu. Jasno je da pokušavaju da nam podmetnu političkog kandidata. Ako je tako, predlažem da Skupština Srbije promeni zakon i sama postavlja direktora RZZO - upozorava naš sagovornik.
Svetlana Vukajlović je na čelo RZZO došla pre šest godina, a njen mandat je istekao 12. maja, od kada je ta institucija u v.d. statusu.
Država ipak poskupela ulje
Ministar Milosavljević kaže da je upravo u toku pravljenje precizne računice nove cene ulja.
Transport, PDV, marža...
- Cena će morati da bude nešto veća od 110 dinara, koliko ulje sada košta, zbog troškova vezanih za transport, ali i PDV-a i trgovačke marže. Nakon sastanka sa uljarima rekao sam okvirnu cenu od oko 120 do 125 dinara, ali sada nakon preračunavanja mogu da kažem da će litar ulja koštati oko 119. Upravo usaglašavamo sve dodatne troškove - kazao je Milosavljević.
On naglašava da će cena po kojoj će se prodavati ulje iz državnih rezervi biti ista na nivou cele Srbije.
- Pokušavamo da napravimo jedinstvenu cenu da se ne bi desilo da u Beogradu i Novom Sadu, koji su bliže uljarama, ulje bude jeftinije nego u Leskovcu. U svakom slučaju cena će biti viša od 110 dinara, ali i znatno niža od najavljenih 145 dinara - istakao je Milosavljević.
Ekonomista Ivan Nikolić smatra da je čudno što država izbacuje ulje po višim cenama od starih.
- Čudno je da se interveniše dizanjem cena. Obično kada se interveniše zadržavaju se stare cene, jer je to ulje proizvedeno po mnogo nižim, starim cenama sirovina, i koštalo je verovatno i manje od tih 110 dinara. Država je ta koja treba da spreči pojavu dogovora oko podizanja cena između proizvođača i da u tom slučaju omogući uvoz sa drugog tržišta kako bi zaustavila neopravdano dizanje cena. Ne znam šta mogu da postignu ovim što su uradili - ističe Nikolić.
Saradnik Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) Saša Đogović smatra da je Milosavljević, nakon svih izjava prethodnih dana o tome da je poskupljenje neopravdano i da do njega ne treba da dođe, sam sebe demantovao.
Ministar demantovao sebe
- Na kraju i država namerava da lansira ulje iz robnih rezervi po ceni višoj od dosadašnje. Na taj način država želi da utiče na nestašice i eventualno snizi cenu od 145 dinara, ali količina koju planiraju da izbace na tržište samo je kap u moru - navodi Đogović.
On smatra da država ne može ništa posebno da učini.
- Država očigledno ne može da se izbori protiv kartela. Nema konkretnog koraka i državne institucije sa reči treba da pređu na dela, umesto što sastanče i maltene okrivljuju potrošače za nestašicu proizvoda, što je potpuna nebuloza - ističe Đogović.
Ministar Milosavljević navodi da ulja u robnim rezervama ima za otprilike dva i po meseca, i on smatra da će proizvođači za to vreme spustiti cene.
- Znajući kako tržište funkcioniše niko od proizvođača neće izdržati da dva meseca ništa ne proda, već će morati da spuštaju cenu. Na sastanku sam rekao uljarima da što se mene tiče mogu cenu da povećaju i na 500 dinara, ali će sami odgovarati za stanje koje će nastupiti na tržištu, jer ćemo i njihovo ulje prodavati za manje od 120 dinara. Imamo sva ulja koja se proizvode u Srbiji i prirodno je da ljudi kada vide isto ulje po dve različite cene kupe ono jeftinije - zaključuje Milosavljević.
Ulje iz robnih rezervi na tržištu će se naći verovatno već krajem nedelje. Ono će biti posebno obeleženo i biće dostupno svim trgovinama, koje će moći da ga prodaju građanima u neograničenim količinama.