Archive for the ‘Beograd’ Category
Otvoren Festival hrane
Naime, po uzoru na najveće svetske metropole, u kojima je ovakva manifestacija već uveliko deo folklora, podno Kalemegdanske tvrđave od juče u podne do danas u 20 sati ljubiteljima dobrog ića i pića predstavili su se najrenomiraniji beogradski restorani, pekare, poslastičarnice, vinarije...
Naravno, da bi se na 36 stepeni, i to u debelom kalemegdanskom hladu, teška hrana lakše svarila, bili su zaduženi Jovan Maljoković i njegov bend, Ana Sofrenović, mnoštvo di-džejeva i, naravno - neprevaziđeni radijski tandem Dragan Ilić i Gorica Nešović.
Među najposećenijim štandovima bio je i Pressov, mada je od gastronomskih poslastica ne njemu bila ponuđena „jedino" istina u besplatnim primercima naših novina, kao i brojna iznenađenja za učesnike nagradne igre koju smo organizovali, kao jedni od medijskih pokrovitelja čitave manifestacije.
Inače, kuriozitet prvog beogradskog festivala hrane i pića jeste da će sva hrana koja preostane biti donirana u Banku hrane, dok je jedan od lajtmotiva organizatora bio i taj da se promoviše i njegov društveno odgovorni karakter, ponajviše kroz akciju pravilnog odlaganja i recikliranja ostataka ambalaže koja se ne koristi.
Podršku festivalu dali su, između ostalih, Turistička organizacija Beograda, Beogradska tvrđava, Ministarstvo trgovine, Ministarstvo ekonomije, kabinet potpredsednika Vlade za evropske integracije i Privredna komora Srbije.
Teško i do ‘letnjeg’ posla!
Ponuda sezonskih poslova u prestonici ove godine slabija je od prethodne. Iako su srednjoškolci i studenti sve spremniji da za džeparac zavrnu rukave, preduzeća traže sezonske radnike najčešće za kratkotrajne dnevne poslove, tvrde posrednici u zapošljavanju. Najmanje plaćeno je čišćenje i slaganje robe u magacinima, oko 110 dinara po satu, a najviše mogu da zarade promoterke.
Najsigurniji put do legalnog sezonskog posla je pretraživanje specijalizovanih sajtova na internetu ili učlanjenje u omladinsku zadrugu. Ipak, i kod njih je kriza. U junu prošle godine na sajtu „Infostuda" bilo je aktuelno čak 23 odsto oglasa više nego danas. Smanjena potražnja najviše se osetila kod oglasa za građevinske radnike jer je građevinska industrija u zastoju.
Manje oglasa za posao
- Samo u aprilu i maju 2010. godine bilo je oko 11 odsto manje oglasa za sezonske poslove u odnosu na isti period prošle godine. Razlikuju se i kategorije traženih oglasa, tako da su se u 2009. godini najviše tražili građevinski radnici, dok su u 2010. traženiji ugostiteljski radnici - kaže za Press Branislav Jovanović, portparol „Infostuda".
Traže se promoterke na rolerima, fizikalci, pomoćni radnici u kafićima i restoranima, a ponekad i operateri u kol-centrima, monitori saobraćaja na prometnim mestima ili oni koji lepe nalepnice i pakuju i sortiraju robu. Za nezaposlene i starije od 26 godina sve je manje sezonskog ili dodatnog posla zbog toga što za njih poslodavci moraju da plate veću osnovicu za doprinose. Zbog toga su poslovi koji se tokom leta nude uglavom namenjeni studentima i učenicima.
- Poslodavci se trude da one koji su kod njih zaposleni na neodređeno vreme zbog velike krize i besparice opterete dodatnim poslom da ne bi morali da zapošljavaju dodatne radnike - kaže Pavao Milošević, direktor Omladinske zadruge „Zemun".
Za sezonske poslove obično se sklapaju ugovori o obavljanju povremenih i privremenih poslova za period od jednog do 120 radnih dana. Članarina se uplaćuje na godišnjem nivou, tako što se odbija od prve uplaćene zarade, kada poslodavac uplati sredstva na račun zadruge.
- Članovi imaju pravo da odbijaju poslove koji im se nude, ali ukoliko potpišu ugovor, dužni su da posao obave u skladu sa njim, kao i da se pridržavaju neophodnih mera zaštite na radu. Ukoliko ne poštuju to pravilo, mogu da budu isključeni iz evidencije članstva - objašnjava Slavica Despotović iz OZ „Grof".
Dnevnice i do 5.000
Cena rada za kratkotrajne poslove, od dva do tri dana, ugovara se kao dnevnica, dok se za poslove u kontinuitetu, koji traju najmanje jedan mesec, plaća po radnom času. Cenu radnog sata u svakom pojedinačnom slučaju određuje poslodavac, a ona se kreće od 110 do 300 dinara po satu, dok je prosečna dnevnica od 1.200 do 1.600 dinara.
- Nabolje su plaćene devojke koje rade sajamske promocije, a visina dnevnice kreće se od 2.500 do 5.000 dinara. Kada je reč o muškarcima, najbolje se zarađuje na utovaru i istovaru, do 2.000 dinara dnevno - kaže Aleksandar Milić iz OZ „Bulevar".
Oni koji obavljaju privremene i povremene poslove preko omladinske ili studentske zadruge imaju pravo na osiguranje zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja, pa se u takvim situacijama radniku isplaćuje novčana naknada.
Prvi festival hrane i pića, pokloni na štandu Pressa
Takođe, na štandu Pressa, koji je medijski sponzor ove manifestacije, posetioce festivala očekuju iznenađenja i nagrade. Ulaz je besplatan, a očekuje se da će se oko 50.000 ljudi prepustiti gastronomskim čarolijama, kao i raznovrsnom muzičkom programu.
Festival je zamišljen i kao edukativni projekat zdrave ishrane, a predviđene su i radionice namenjene deci i omladini o važnosti zdrave i pravilne ishrane i fizičke aktivnosti. Sva hrana koja preostane biće poklonjena „Banci hrane". Manifestacija će biti otvorena performansom, nakon kojeg će program voditi Gorica Nešović i Dragan Ilić. Za muziku će biti zaduženi Jovan Maljoković i Ana Sofrenović.
Sugrađani će moći da probaju poslastice „Fudlenda", prate predavanja i prezentacije restorana, uživaju u muzičkom programu poznatih zvezda... Uživanje će, svakako, upotpuniti nastupi Tijane Dapčević i najmlađih članova porodice Piler.
Ljubitelji fudbala moći će da prate i prvi nastup naše reprezentacije na Mundijalu, pa je tako utakmica Srbija - Gana na programu u nedelju u 16 časova.
Da se lakše prebrode najavljene vrućine, kompanija „Centroproizvod" pripremila je osveženje! Gosti festivala, pored gastronomskih čarolija, osvežavaće se „ICE tea" napitkom. Sugrađani će imati priliku da se uvere u osvežavajući ukus breskve, kao i da ponesu sa sobom promotivna pakovanja.
Osveženje na bazenima
Rashlađenje tokom tropskih vrućina Beograđani ovih dana mogu naći na nekoliko otvorenih bazena, dok sezona na najvećem gradskom kupalištu, Adi Ciganliji, počinje tek za koji dan. Za vikend se otvara i bazen Sportskog centra „11. april" u Novom Beogradu, a prvog radnog dana u subotu posetioci će se osvežavati besplatno.
Uz plivanje, najmlađi će moći da se uključe u različite kreativne radionice, a u ponedeljak, 14. juna sa radom počinju sportske škole.
Igre bez granica
U saradnji sa Sekretarijatom za sport i omladinu i opštinom Novi Beograd, organizovane su škole plivanja, vaterpola, malog fudbala i košarke, svakog dana od 10 do 19 časova.
- Ove godine na bazenu SC „11. april" prvi put se organizuju i igre bez granica, najrazličitija takmičenja tokom jula. Prostor oko bazena opremili smo i klackalicama, ljuljaškama i drugim sadržajima, kako bi pre svega najmlađi uživali na bazenu tokom leta - kaže za Press Živko Filipović, upravnik SC „11. april".
Na bazenu sportskog centra „Olimp" juče je počeo „Festival radosti", koji će posetiocima danas i sutra davati savete kako da unaprede zdravlje i budu srećniji. Radno vreme bazena je od 10 do 19 i od 21 do 24 sata.
Na kupalištu se cene nisu menjale od prošle godine, a u jutarnjim satima celog leta radiće besplatna škola plivanja za učenike, a radnim danima od 19 do 21 sat radiće komercijalna škola plivanja za sve uzraste.
Posetioci festivala će takođe prisustvovati brojnim promocijama i prezentacijama alternativnih rekreativnih disciplina, veselim takmičenjima iz oblasti zdravog življenja, muzičkim i plesnim programima, a moći će da koriste i besplatne usluge terapeuta, navedeno je u saopštenju.
Stare cene
Sugrađani spas od tropskih vrućina mogu da potraže i na bazenima u Košutnjaku, gde su u ponudi olimpijski i bazen za skokove u vodu, kao i školski i rekreativni dečji bazen za školarce.
Takođe, sezona je počela i na otvorenom bazenu SRC „Tašmajdan", a cene karata iste su kao i prošle godine. Dnevna karta koštaće 250 dinara, dok ulaz posle 16 časova košta 150 dinara. Karta za decu do sedam godina iznosi 100 dinara, dok će svi zainteresovani, uz doplatu od 150 dinara, moći da koriste i zatvoreni bazen.
Đaci će i ove, kao i svih drugih godina, imati priliku da uživaju u besplatnim posetama bazenima, uz obavezno pokazivanje đačke knjižice. Tako će, sredom, za vreme letnjeg raspusta, 11 sportskih centara učenicima nuditi besplatne usluge. To su bazeni: „Taš„, „Banjica", „Košutnjak", „Zvezdara", „Mladenovac", „Vračar", GCFK, „Obrenovac", „Novi Beograd", „Lazarevac-Kolubara" i „Pinki". Pored toga, na kupalištima, kada to vremenske prilike budu dopuštale, biće organizovano i noćno kupanje.
Počinje prvi Beogradski festival hrane i pića!
Program festivala biće organizovan sutra i prekosutra od 12 do 20 sati, kada će se predstaviti brojni proizvođači hrane i pića. U festivalu će uživati i VIP zvanice, koje će se takođe oprobati u pripremanju specijaliteta.
Festival će sutra biti otvoren performansom u 12.30 časova. Nakon toga, program će voditi Gorica Nešović i Dragan Ilić, dok će se za muziku pobrinuti Jovan Maljoković i Ana Sofrenović. Posetioce očekuje prezentacija ponude „Iki bara", restorana „Baron", a zatim i „Viktorija grupa". Sugrađani će u 15 časova moći da probaju poslastice „Fud lenda", nakon čega ih očekuje kratko predavanje na temu „Kuvanje na Cepter način". Sve prezentacije pratiće muzički program za koji su zaduženi zvezda šoua „Ja imam talenat" Marija Lazić, bend „Amalar", kao i di-džej Pepe. U nastavku programa slede predavanje „Viktorija grupa" o načinu snižavanja holesterola, kao i degustacija specijaliteta restorana „Zaplet". Slatke poslastice će zatim predstaviti „Bambi" i „Mamas biskit haus". Prvi dan festivala biće zatvoren koktelima i muzikom di-džej Pepea.
Posetioce u nedelju očekuju prezentacije restorana „Soho", „Zira", „Šeher" i „Trpeza". Uživanje će upotpuniti nastupi Tijane Dapčević i najmlađi članovi porodice Piler. Ljubitelji fudbala moći će čak i da prate prvi nastup naše reprezentacije na Mundijalu, pa je tako utakmica Srbija - Gana na programu od 16 časova.
Haos na Bulevaru
Kroz Gvozdićevu i Bregalničku ulicu na Zvezdari, koje se ukrštaju sa Bulevarom kralja Aleksandra, od juče je pušten jednosmeran saobraćaj, dok će Pop-Stojanova ulica od ponedeljka biti otvorena u oba smera. Ipak, i pored otvaranja ovih trasa saobraćaj se odvija veoma otežano, a gužvi i dalje ima.
- Radovi blizu Gvozdićeve i Bregalničke su delimično završeni juče i one su trenutno jednosmerne ulice iz kojih neće biti moguće skretanje levo u Bulevar kralja Aleksandra. Leva kolovozna površina Bulevara, na potezu od Batutove do Gospodara Vučića, ostaje dvosmerna, a od Batutove do Tršćanske jednosmerna prema Cvetkovoj pijaci - objašnjavaju u Beokom servisu.
Gužva i nervoza
Međutim, Beograđani smatraju da gužve postaju svakim danom sve veće. Uroš Maksimović dva puta dnevno pređe deonicu Bulevara kralja Aleksandra koja se rekonstruiše.
- Gužve, vrućina, nervoza! Putujem satima... - navodi Maksimović.
Da su gužve nepodnošljive, potvrđuje nam i taksista Ivan Vasić.
- Haos je na Bulevaru! Nema pravila, gužve su celom deonicom, sve do Cvetka. Izbegavam Bulevar, ali često nemam kud - kaže Vasić.
Vozač autobusa na liniji 6A, koja prevozi putnike Bulevarom, kaže da nema pravila kada su gužve u pitanju.
- Jednom sam za celu smenu na ovoj liniji okrenuo svega tri kruga od Ustaničke do Vukovog spomenika! Nekad se „zaglavimo" u Batutovoj do raskrsnice sa Milana Rakića, nekada mi čak 20 minuta treba da od „Lole" (studentski dom) stignem do Vukovog spomenika - opisuje ovaj vozač autobusa.
Ruke radnika Dragana Jovanovića svakog dana doprinose uređenju Bulevara, a on sam više puta dnevno ga pređe.
- Vrućina! Nema platana, ni hlada! Gužve! - jada se on i nastavlja da radi.
Građani ljuti
Aleksandru Stojanoviću je radno mesto u TC „Depo".
- Samo 45 minuta prelazim od Cvetkove pijace do Depoa. Imam razumevanja za radove, ali ko će da ima za mene?! - pita Stojanović.
Jelena Lekić i Dragan Stošić kažu da imaju razumevanja za radove, ali da im smeta autobusko stajalište bez nadstrešnice.
- Pa, ovo nema smisla! Mladi smo, pa teško podnosimo! Kako li je tek starijima! Može valjda u 21. veku da se smisli način da građani ne kolabiraju u centru grada čekajući autobus? - žale nam se uglas i brišu graške znoja.
U gradskoj Agenciji za investicije kažu da se sugrađani nisu žalili zbog žega i nedostatka nadstrešnica na privremenim stajalištima. Ipak, kako su rekli, Agencija će „verovatno Direkciji za javni prevoz dati nalog da ih postavi".
Popust za zakup lokala
Oko 160 zakupaca lokala sa Bulevara kralja Aleksandra plaćaće 30 odsto nižu zakupninu! Prve uplatnice sa nižim iznosima počeće da stižu početkom jula, a to pravo ostvarivaće i retroaktivno od februara. Predsednik opštine Zvezdara Milan Popović i član Gradskog veća Miroslav Čučković obećali su juče vlasnicima lokala i radnji da će im opština i grad pomoći da sa što manje štete dočekaju završetak radova.
- Beograđani treba da znaju da će svaki dinar koji oni uplate u budžet biti odgovorno i pošteno potrošen. Ovim gestom želimo da pokažemo da brinemo o ljudima i njihovim poslovima i tako će biti i ubuduće - rekao je Čučković.
Ambasada Portugala poklonila vojni džip Muzeju automobila
Reč je o modelu „alter 2,5 dizel" firme „UMM", sa 76 konjskih snaga, četvorocilindričnim motorom i petostepenim menjačem. Zanimljivo je da je ovaj džip, iako star, bio korišćen do pre nekoliko godina, i to u vojne svrhe.
- Nama je čast što poklanjamo ovaj automobil beogradskom muzeju, pošto je on i simbolično vezan za ovo područje. Oko 8.000 portugalskih vojnika je u poslednjih 20 godina bilo raspoređeno u mirovnim misijama na Balkanu, u Bosni i na Kosovu. Oni su koristili ovakve džipove, a služili su isključivo u sredinama sa srpskim stanovništvom. Sa vašim ljudima su razvili odlične odnose, i od tada Srbija i Portugal počinju bliže da se povezuju - objasnio je portugalski ambasador Luis de Almeida Sampajo, istakavši da poklonjeni džip predstavlja simbol mira.
Direktor Muzeja automobila i vlasnik zbirke Bratislav Petković kaže da je ovaj poklon dobio sasvim slučajno.
- Gospodin ambasador je došao u posetu muzeju kao običan građanin, svidelo mu se ovo što je video, pa je izrazio želju da on i njegova zemlja na neki način daju svoj doprinos kolekciji. Taj njihov gest zaista cenimo - rekao je Petković.
Maskenbal za kraj škole
Tačno u jedanaest časova iz ulica oko školske zgrade u dvorište su se slile reke „likova iz mašte". Igralo se i pevalo za dobre ocene i letnji raspust na sav glas. Mališani su jedni drugima pozirali za šarene crteže na betonu dvorišta.
- Maskenbal je organizovao aktiv učitelja naše škole, a učestvovali su svi učenici od prvog do četvrtog razreda. Maske su bile raznovrsne i simbolizovale su junake dečje mašte, različita zanimanja, biljke, životinjice, želje učesnika da jednog dana postanu baš ti likovi - kaže za Press Suzana Krstić, pomoćnica direktora škole.
Osim nastavnika, gosti su bili i roditelji, ali i mlađi braća i sestre. Kada se proslavi približio kraj, nasmejani mališani ponosno su i zadovoljno prodefilovali kroz komšiluk.
- Žitelji okolnih zgrada nisu krili oduševljenje paradom naših malih veselih likova - dodaje Krstićeva.
Mališani su se proveselili i uputili pozdrav za sve do novog susreta u septembru.
Obnova Gazele od 1. jula
Radovi na delu mosta Gazela koji vodi ka Bubanj potoku, prema rečima generalnog direktora „Puteva Srbije" Zorana Drobnjaka, počeće 1. jula! U isto vreme, za saobraćaj bi trebalo da budu otvorene četiri trake na drugom delu mosta, po dve u oba smera.
Detaljan plan odvijanja saobraćaja na Gazeli i obližnjim saobraćajnicama, oko čega je do sada bilo najviše nesuglasica između gradske uprave i „Puteva Srbije", biće usaglašen sledeće nedelje. Drobnjak navodi da se dogovori sa gradom privode kraju, i da je ostalo da izvođači radova reše neka tehnička pitanja.
Dodatna merenja
- Mi ćemo tada imati tačnu sliku kojim tempom će se izvoditi radovi, a zajedno sa gradonačelnikom Đilasom obavestićemo javnost o tome kako će biti organizovan protok saobraćaja, što je bilo jedno od glavnih pitanja - priča Zoran Drobnjak.
On navodi da izvođači radova, kompanije „Štrabag" i „Mostogradnja", moraju da urade dodatna merenja na mostu pre konačnog dogovora.
- Imamo problem na jednom delu mosta u smeru ka Novom Beogradu, gde je kolovoz širok svega 9,5 metara. Zbog toga taj pravac mora da se ponovo premeri. To je bitno jer bi na delu mosta gde se sada nalaze tri trake ka Novom Beogradu trebalo da budu smeštene četiri trake za oba smera. Druga strana mosta će tada biti zatvorena za saobraćaj - objašnjava Drobnjak.
Puno posla na rampama
Jedan od glavnih zahteva gradonačelnika jeste da se, kada vreme to dozvoli, na Gazeli i prilaznim delovima radi celodnevno, što je, kako smo nezvanično saznali, i dogovoreno. Planirano je, takođe, da radovi na pristupnim rampama mosta počnu kada i oni na glavnom pravcu, to jest 1. jula. Ukoliko se ostvari predviđena dinamika obnove, posao na rampama trebalo bi da bude završen do 5. oktobra.
Na drugoj strani, obnova Autoputa, koja je već u toku, mogla bi da se privede kraju od 20. juna do 25. avgusta, i to u delovima od Sava centra do zgrade Geneksa, i od Mostarske petlje do Autokomande.
Počelo zaprašivanje komaraca
- Ukupno 25 aviona privredne avijacije „boriće" se protiv komaraca. Prvog dana poleteće 13, a drugog 12 aviona. Oni će komarce suzbijati na ukupno 50.000 hektara, i to mahom na teško dostupnim područjima. Uređajima sa zemlje narednih dana ovaj posao će obavljati 35 ekipa, koje će „pokriti" oko 18.000 hektara. Između ostalog, radiće na grobljima, u stambenim blokovima, parkovima i u blizini bolnica. Prilikom zaprašivanja koriste se registrovani preparati, preporučeni od Svetske zdravstvene organizacije, s kojima imamo dobra iskustva - rekla je Marija Grubačević, pomoćnica sekretara za zaštitu životne sredine.
Tako je juče uređajima sa zemlje delovano od 20 do 22 sata, dok je trinaest aviona sukcesivno poletalo od 18.45 do 19 časova, da bi sat-dva kasnije, nakon akcije suzbijanja komaraca, sletelo. Danas će u isto vreme poleteti još 12 aviona.
Iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine apeluju na pčelare da preduzmu mere neophodne zaštite na čitavoj teritoriji Beograda. Stručne ekipe tog sekretarijata juče su bile na terenu i pratile raspršenost kapi, a kako objašnjava pomoćnica sekretara, nakon akcije proveravaće se njena efikasnost. Kako najavljuje Grubačevićeva, sekretarijat će i posle izvođenja akcije svakodnevno pratiti stanje na terenu i na svim lokalitetima gde se uoči prisustvo larvi.