Deca kao roblje
Američka kompanija „Epl" priznala je da se u nekim njenim fabrikama u kojima se proizvode računari, telefoni i ostali gedžeti koristi dečja radna snaga. Kompanija u izveštaju ne precizira o kojim je fabrikama reč, ali pretpostavlja se da je reč o onima u istočnoj Aziji, naročito u Kini, odakle i potiče većina njihovih proizvoda.
„Epl" je u izveštaju spomenuo da se u 55, od 102 fabrike, nije poštovala odredba o tome da zaposleni ne smeju da rade više od 60 sati nedeljno, uz napomenu da zakon o radu u Kini kao maksimum definiše 44 radna sata. U izveštaju stoji i da su tri fabrike imale zaposlene 15-godišnjake, iako je zakonski prag za zapošljavanje u zemljama u kojima se nalaze 16 godina. Tvrdi se da su u tri pogona revizori pronašli 11 radnika koji su zaposleni u vreme kada zakonski nisu bili dovoljno stari.
Izveštaj je dokazao loš položaj radnika u „Eplu", kompaniji koja se do sada već mnogo puta našla na udaru kritika zbog maltretiranja i zlostavljanja radnika, ali i loših uslova na radnim mestima.
Međutim, ovaj američki gigant nije jedini koji eksploatiše decu. Ta praksa je posebno popularna u modnoj industriji, koja je svoju proizvodnju stacionirala u nerazvijenim zemljama, što podrazumeva jeftinu radnu snagu, sirovinu i prostor.
Modne podanike i medije šokirala je pre nekoliko godina objava „Obzervera" da poznata američka modna marka „Gap" izrabljuje maloletnike u svom pogonu stacioniranom u Indiji.
Šokantno je to što je njihova radna snaga mlađa od deset godina i radi u neprihvatljivim uslovima do 19 sati na dan bez ikakve novčane naknade kako bi proizvela odeću za marku koja je poznata po svojim kampanjama sa slavnim i poznatim osobama, poput Madone i Sare Džesike Parker.
Osramoćen prijavom, „Gap" je obećao strogu kontrolu svojih tekstilnih pogona u Indiji u nastojanju da spreči izrabljivanje dece na radu. Takođe, tada su najavili ulaganje od 200.000 dolara kako bi poboljšali uslove rada. Predsednik kompanije Mark Hansen obratio se kupcima otvorenim pismom, u kom navodi da će deca koja su radila za „Gap" u Nju Delhiju biti plaćena dok ne budu u radno sposobnom dobu i da će im onda biti ponuđeno radno mesto.
Buvan Ribu, osnivač delhijske nevladine organizacije „Bačpan Andolan", oduševljeno je pozdravio predlog da dečji rad u Indiji stave izvan zakona:
- Rekli su da veruju da će dečja radna snaga biti eliminisana. To je dobar početak.
Njegova organizacija se brine za četrnaestoro dece mlađe od 14 godina, koju je policija odvela iz „Gapove" proizvodnje krajem oktobra. Deca će ostati u njihovom dečjem domu dok je njihov slučaj pod istragom i dok sud ne izda sertifikat kojim im odobrava povratak u sela na zapadu Bengala.
Modne kompanije koje su oblatile svoje ime iskorišćavanjem dečje radne snage su i „Levi Štraus", „Ribok", „Puma", „Adidas" i „Ralf Loren".