Ništa od rasta proizvodnje?!
Bankari očekuju da će Srbija ove godine imati nastavak pada BDP-a od 0,5 odsto, a ne rast od 1,5 procenta, kako je Vlada procenila
Analitičari međunarodne bankarske grupacije Unikredit u januarskom izveštaju procenili su da će bruto domaći proizvod Srbije u 2010. godini imati pad od 0,5 odsto. Prognoza bankara suprotna je očekivanjima Vlade Srbije, koja je budžet za ovu godinu bazirala na privrednom rastu od 1,5 odsto.
Nova procena pada BDP-a Srbije u 2010. godini blaža je nego u prethodnom kvartalnom izveštaju Unikredit grupacije, kada je projektovan pad od 0,7 odsto.
Slaba kupovna moć
- Iako Vlada Srbije namerava da poveća investicije da bi podstakla rast u 2010. godini, postoji veliki broj izazova, tako da je zadržana prognoza za nastavak pada BDP-a ove godine - navodi se u kvartalnom istraživanju o ekonomijama u centralnoj i istočnoj Evropi.
Kako su bankarski stručnjaci naveli, iako je Vlada Srbije napravila budžet na osnovu procene da će rast proizvodnje u 2010. godini biti 1,5 odsto, verovatniji je ishod o daljem blagom padu BDP-a, uz mogućnost da minus bude i snažniji. Analitičari Unikredit grupacije pad BDP-a za 0,5 odsto procenjuju na osnovu očekivanja da će domaća tražnja u Srbiji ove godine ostati slaba, da će doći do rasta nezaposlenosti i da je za pokretanje planiranih investicija u infrastrukturu potrebno vreme. Tako će se uticaj tih ulaganja na rast privrede osetiti kroz duži period.
Tek za 2011. godinu projektovan je rast BDP-a u Srbiji od 1,3 odsto, a analitičari Unikredit grupacije istakli su da program sa Međunarodnim monetarnim fondom i pozajmice međunarodnih kreditora i Rusije za infrastrukturne projekte predstavljaju podršku Srbiji.
Domaći ekonomski analitičari sa kojima smo razgovarali slažu se da je u 2010. godini izvesniji blagi pad ili stagnacija nego rast proizvodnje. Ove prognoze, kao i Unikredit grupacija, zasnivaju na slaboj tražnji, rastu nezaposlenosti i sporom ostvarivanju planiranih investicija.
Vlada se preračunala
Ekonomista Milan Kovačević kaže da je rast od 1,5 odsto BDP-a, koji je projektovala Vlada Srbije u dogovoru s MMF-om, veoma neizvestan.
- Teško da će Srbija imati takav rast ako su penzije i plate u javnom sektoru zamrznute, a privatni sektor se guši u problemima i štednju zasniva na smanjenju zarada ili otpuštanju radnika. Rast privrede moguć je jedino ako dođe do buma izvoza, a poznato je da je u Srbiji malo toga eksportno orijentisano. Pre ćemo imati pesimistični scenario kretanja BDP-a, nego optimističnu najavu rasta od 1,5 odsto - ističe Kovačević.
Da će zamrzavanje plata i penzija i slaba domaća tražnja negativno uticati na rast BDP-a smatra i ekonomista Zoran Popov. On kaže da je realnije da srpska privreda u 2010. godini stagnira.
- Domaća tražnja biće slaba, a investiciona tražnja neće biti tolika da bi mogla značajno da utiče na privredni rast. Na izvoznu tražnju, koja bi podstakla rast BDP-a, može uticati industrijska proizvodnja od koje se očekuje oporavak. Sve to zajedno dovešće do toga da u 2010. godini nemamo dalji pad BDP-a, ali imaćemo pad životnog standarda. Ako dođe do rasta privrede, to može biti samo na nivou statističke greške od oko 0,5 odsto - navodi Popov.